Kada je 15. rujna 2008. golema američka investicijska banka Lehman Brothers podnijela zahtjev za stečaj, cijeli je svijet ostao u šoku. Financijski tokovi su se smrznuli i nastao je poremećaj u usporedbi s kojim je početak rata u Ukrajini izgledao kao dječja igra. Krah Lehmana bio je uvod u globalnu financijsku i gospodarsku krizu iz koje se Hrvatska izvukla tek 2015. godine...
U situaciji sličnoj Lehmanovoj nalazi se ogromna švicarska banka Credit Suisse - dionice na burzama su u slobodnom padu, a cijena osiguranja obveznica u slučaju bankrota porasla je 15 posto u proteklom tjednu te nije bila tako visoka od krizne 2009.
Glavni izvršni direktor banke Ulrich Koerner u dopisu zaposlenicima pokušao je umiriti duhove i poručio da ima jaku 'kapitalnu bazu i likvidnost' te da će o svemu biti pravovremeno obavještavani do otkrivanja novog strateškog plana, zakazanog za 27. listopada. Koerner je ipak poručio zaposlenicima da je banka u 'kritičnom trenutku'. Ekonomisti i novinari diljem svijeta brzo su se sjetili da je iste umirujuće tonove do sloma 15. rujna 2008. slala i uprava Lehman Brothersa.
Credit Suisse našao se u problemima zbog niza promašenih ulaganja, a pojedini komentatori već ih nazivaju 'litanijom gubitaka'. Plan za strateški zaokret trebao bi ih spasiti i on će vjerojatno uključivati tisuće otkaza u nadolazećim godinama i veliko prikupljanje svježeg kapitala kojima bi se pokrpale rupe iz prošlosti.
Nagađa se da bi banci trebala kapitalna injekcija od oko četiri milijarde franaka, uz prodaju dijela imovine. Dioničari, jasno, nisu sretni jer su u samo zadnja tri mjeseca izgubili više od trećine vrijednosti kapitala dok se u zadnjih godinu dana gubitak penje na mamutskih 60 posto. U ožujku 2021. banka je na burzi vrijedila 30 milijardi franaka, a danas je vrijedna oko 10 milijardi franaka.
Dio gubitka vrijednosti posljedica je i općih trendova na burzama te nije isključivo posljedica slabog poslovanja banke čije je povijest prepuna skandala.
Analitičari američke banke KBW uspoređuju stanje u Credit Suisseu s krizom povjerenja u njemačku Deutsche Banku (DB) prije šest godina. Tada je u pitanje dovedena strategija najveće njemačke investicijske banke, među ostalim, zbog skandala s vrijednosnim papirima na američkom hipotekarnom tržištu.
Stres oko DB-a, međutim, brzo je stao kad se banka nagodila s američkim pravosuđem i prikupila oko osam milijardi eura kapitala te predstavila novu ulagačku strategiju. Ipak, trebale su im godine da se izvuku iz začaranog kruga padajućih prihoda i rastućih cijena zaduživanja.
Pozitivno je za Credit Suisse to da im ne prijeti nikakav izvanredni trošak koji se mjeri u desecima milijardi eura i da još uvijek imaju 3,5 postotnih bodova višu adekvatnost kapitala u odnosu na Deutsche Bank prije šest godina. Švicarci su već objavili da će prodati dio poslovanja u Južnoj Americi te će ponovno oživjeti brend First Boston, a koji je bio aktivan do 2006. godine.
No gubici ostaju - samo lani Credit Suisse je izgubio 1,6 milijardi švicarskih franaka dok su u prvom polugodištu ove godine izgubili još 1,6 milijardi, nakon čega je došlo i do smjene na čelu uprave.