Finska vlada je krajem prošlog tjedna podnijela kolektivnu ostavku obrazloživši svoj potez neuspjehom provedbe reforme zdravstvenog sustava. Predsjednik Sauli Niinistö prihvatio je ostavku koju je ponudio premijer Juha Sipilä, no zamolio je premijera i ministre da ostanu na funkcijama do održavanja parlamentarnih izbora već ranije planiranih za sredinu travnja.

Dok jedni ostavku finske vlade vide kao razuman potez koji pokazuje zrelost političara da preuzmu političku odgovornost i snose negativne posljedice vlastitog neuspjeha u vođenju države, drugi smatraju da se ostavka tek mjesec dana prije izbora može vidjeti više kao čin čiji je cilj stvaranje malo pozitivnog odjeka među glasačima.

Kao nepremostiva prepreka koju nije uspjela savladati finska vlada navodi se reforma finskog zdravstvenog sustava. Finsku, kao i mnoge druge države, muči tzv. starenje stanovništva - demografski trend u kojem u ukupnom stanovništvu raste udio starijih osoba. Prema procjenama finskih statističara, do 2030. godine udio starijih od 65 godina u stanovništvu će dosegnuti 26 posto sa sadašnje razine od oko 21 posto.

Spomenuti trend povećava troškove zdravstvenog sustava jer stariji, prirodno, trebaju nešto više zdravstvene skrbi, dok s druge strane smanjivanje udjela mladog stanovništva znači i relativno smanjenje doprinosa kojima se financira zdravstveni sustav, što otežava održivost javnih financija. Potreba reforme zdravstvenog sustava tako se vuče kroz finsku politiku već godinama te su je neuspješno pokušavala provesti i tri prethodna premijera. Sadašnja vlada dospjela je najdalje, ali još uvijek nedovoljno daleko da bi se reforma i provela.

U osnovi se radi o organizaciji finskog sustava u kojem je za pružanje zdravstvenih usluga stanovnicima zaduženo 295 lokalnih samouprava. U usporedbi sa sustavom susjedne Švedske, u kojoj se kroz gotovo jednako toliko jedinica pružaju usluge dvostruko većem broju stanovnika, finski se sustav smatra neefikasnim. Među reformskim prijedlozima tako se našlo i prebacivanje odgovornosti za provođenje zdravstvenih usluga na višu razinu regionalnih vlasti, kojih ima 18.

Prijedlog reforme nosio je i ideju da se korisnicima zdravstvenog sustava omogući da biraju žele li njegu državnih ili privatnih pružatelja usluga, iza koje stoji tvrdnja da privatni pružatelji usluga teže efikasnosti i režu troškove brže nego što to radi državni zdravstveni sustav. Time bi u konačnici trebale nastati uštede i za porezne obveznike, čak i ako dio tako realiziranih ušteda završi kao profit u džepovima privatnika. Reforma, koja je trebala donijeti uštedu od tri milijarde eura u idućih desetak godina, zapela je na pitanju ustavnosti promjena i postalo je izvjesno da je sadašnji parlament neće uspjeti progurati do kraja mandata.

Premijer Sipilä, koji je zahvaljujući poslu informatičkog menadžera prije ulaska u politiku dosegnuo status multimilijunaša, još je ranije izjavljivao da će podnijeti ostavku ne uspije li u provedbi svoje primarne reforme.

Ostavka vlade na sjeveru Europe nije bez potencijalnih posljedica i za nas na jugu zbog činjenice da hrvatskom predsjedanju Europskom unijom početkom iduće godine prethodi upravo šestomjesečni mandat Finske. Mada će sadašnja finska vlada nastaviti upravljati državom na tehničkoj razini, njoj će nedostajati mandat za političko usmjeravanje te će cijeli posao pripreme za predsjedanje Unijom pasti na leđa ostatka tamošnje državne uprave.

Prema pisanju Bloomberga, opozicijski vođa Antti Rinne, za kojeg ankete pokazuju da bi mogao postati idući premijer, kazao je da je zabrinut za finski mandat zbog nedostatka političkog smjera iz Helsinkija. Finski program upravljanja Unijom, koji bi se trebao objaviti u lipnju, i dalje je nezavršen.

Posao države koja predsjeda Unijom – što čeka i hrvatsku Vladu – taj je da u ime svih vlada država članica upravlja zakonodavnim inicijativama i procesom. Predsjedajuća država je zadužena za traženje i postizanje dogovora među samim članicama te da ih po pitanjima novih mogućih zakona i regulativa predstavlja u raspravama s Europskim parlamentom.

Finska bi trebala predsjedati Unijom nakon svojih, ali i europskih parlamentarnih izbora, što uključuje odluke o tome tko će biti na čelu Europske komisije, izvršne ruke EU-a. Predsjedniku Europske središnje banke Mariju Draghiju mandat istječe u listopadu te će biti potrebno riješiti i pitanje njegova nasljednika.

Krajem ovog mjeseca iz EU-a bi trebala istupiti Velika Britanija i nepoznato je kakve će to posljedice imati za svakodnevno funkcioniranje i odnose između ostatka Unije i Britanije te je vrlo lako moguće da će se problemi rješavati još mjesecima i godinama.

Uz sve to, u drugom dijelu ove godine započet će pregovori o novom sedmogodišnjem proračunu EU-a, čija primjena počinje 2021. godine.

Sipilä je u subotu pokušao eliminirati dio zabrinutosti tvrdeći da je finski parlament u stanju iskazati stav države u pitanju bilo kakvih hitnih odluka. 'Zajednički smo stvarali program za predsjedanje EU-om i nastavit ćemo na tome zajedno raditi', izjavio je Sipilä za finsku televiziju. 'Garantiram da će se to odgovorno rješavati', dodao je.

Čak i uz to uvjeravanje ostaje pitanje koliko će Finskoj trebati da uspostavi novu vladu jer pregovori nerijetko mogu potrajati tjednima, ako ne i mjesecima. Sipilä se nalazi na čelu trostranačke koalicijske vlade koja je među dvjesto zastupnika u finskom parlamentu imala većinu od njih samo četvero. Kako u Finskoj ne postoje jaki politički blokovi koji bi barem davali nadu relativno brzog formiranja ovakve ili onakve vlade, pitanje predsjedništva EU-a, a time i svega što će se rješavati ili neće riješiti i tako prebaciti na odgovornost Hrvatske, poprilično je škakljivo. Vrući politički kamen iz saune na sjeveru Europe mogao bi se tako u konačnici dokotrljati i u ruke hrvatske politike.