Da je kvar trajao još jedan dan, odnosno da je potrajao i u petak, milijuni ljudi ostali bi neko vrijeme bez primanja, što bi izazvalo ozbiljne probleme u bankarskom sustavu.

'Da je to potrajalo do petka, banke bi se suočile s velikim izazovima u upravljanju rizicima', rekao je Alistair Milne, profesor financijske ekonomije na britanskoj Loughborough Business School. 'Banke bi morale odlučiti hoće li knjižiti sredstva na račune klijenata zbog povjerenja da će novac naknadno stići.'

Prema rekonstrukciji događaja, do koje je došao Reuters, ECB-ov ključni platni sustav Target 2 (T2) i sustav za poravnanje financijskih transakcija Target 2 Securities (T2S) doživjeli su potpuni kolaps u četvrtak ujutro.

Greška u sustavu paralizirala financijske transakcije

Problemi su počeli u četvrtak ujutro, nešto poslije 8 sati po frankfurtskom vremenu, kada je najprije pao T2S, a dva sata kasnije i T2. Oba sustava vode ECB te središnje banke Njemačke, Italije, Francuske i Španjolske.

U prvim satima tehničari su mislili da je problem u bazi podataka, no kasnije se otkrilo da je stvarni uzrok neispravna hardverska komponenta u jednom od četiri podatkovna centra ECB-a.

Dok su informatičari pokušavali riješiti problem, više od 15.000 starijih i siromašnih Grka ostalo je bez socijalnih naknada, a u Austriji su blokirane brojne plaće i mirovine. Probleme u obradi transakcija osjetili su i Hrvati.

U financijskom sektoru brokeri su prijavili značajna kašnjenja u obradi transakcija, što je nekima prouzročilo financijske gubitke.

ECB je u 11.30 sati aktivirao hitni kanal za kritične transakcije, no on se oslanja na ručno unošenje svake pojedinačne uplate, što nije bilo moguće učiniti za stotine tisuća transakcija koje se dnevno obrađuju putem sustava T2 i T2S.

'U takvim trenucima središnje banke moraju brzo odlučivati kako spriječiti da se problemi preliju na ostatak financijskog sustava', rekao je jedan od dužnosnika ECB-a, a pritom je želio ostati anoniman.

Prebacivanje na rezervni sustav tek u popodnevnim satima

Pravi uzrok problema otkriven je tek poslijepodne, nakon čega su zaposlenici ECB-a započeli prebacivanje transakcija na rezervni sustav (failover). Proces je završen u 17.15 sati, a plaćanja su ponovno pokrenuta u 18 sati.

Iako su sustavi proradili, zaostale transakcije nastavile su se obrađivati do ponoći, a neke čak i sljedećeg dana. To je dovelo do dodatnih kašnjenja u isplatama, posebice u Grčkoj i Austriji.

Brokeri su također izrazili nezadovoljstvo jer su neki klijenti zbog kašnjenja morali plaćati kamate na kredite koje su ugovorili, ali zbog tehničkih problema nisu primili novac. Prema informacijama Reutersa, neke brokerske kuće planiraju tražiti odštetu od ECB-a.

Je li sustav pouzdan? ECB pokrenuo internu istragu

ECB je incident nazvao 'ozbiljnim problemom' i pokrenuo detaljnu internu analizu. Iako su se njegovi platni sustavi pokazali iznimno pouzdanima u prošlosti – T2 je bio dostupan 100 posto vremena od 2021. do 2023., a 2020. godine imao je 99,46 posto dostupnosti – ovaj incident otvara pitanja o otpornosti europskog platnog sustava.

'Sustav plaćanja koji nikada ne zakaže možda nije moguće izgraditi', smatra Aaron Klein, financijski stručnjak iz Brookings Institutiona. 'A čak i da jest, njegov trošak bio bi znatno veći od povremenog kašnjenja od nekoliko sati.'

Ipak, ostaje pitanje tko će odgovarati za nastalu štetu. Pravne stručnjake brine to što središnje banke nemaju istu razinu odgovornosti kao privatne institucije.

'Kad komercijalne banke imaju problema s informatičkom infrastrukturom, posljedice mogu mjesecima trajati', rekao je Paul Harris, partner u londonskoj odvjetničkoj tvrtki Osborne Clarke. 'No ovdje ne vidimo istu razinu odgovornosti, iako je šteta za tržišnu stabilnost mogla biti znatno veća.'