Mnoge od vas vjerojatno su iznervirali ugostitelji koji ne primaju kartice, već samo gotovinu. Našoj čitateljici dogodilo se nešto potpuno drugačije - ostala je šokirana kada je saznala da kavu na Plitvičkim jezerima ne može platiti u kešu, nego isključivo karticom
Premda je izbijanjem pandemije jedna od preporučenih epidemioloških mjera bila smanjiti korištenje gotovine i kad god je to moguće upotrijebiti kartice, nije bilo govora o zabrani gotovinskog plaćanja.
No u Nacionalnom parku Plitvička jezera učinili su upravo to. U vanjskim ugostiteljskim objektima odlučili su ne primati gotovinu od gostiju. Tako posjetitelji koji iz bilo kojeg razloga ne raspolažu karticama ostaju na suhom. Naša čitateljica, koja ne može koristiti kartice zbog blokade računa, ostala je zatečena neuobičajenim pravilima plaćanja. Snašla se tako što je jednog posjetitelja zamolila da joj plati piće karticom u zamjenu za keš.
vezane vijesti
Iz Uprave Plitvičkih jezera ovu drastičnu mjeru opravdavaju epidemiološkom situacijom. Još u lipnju prošle godine odlučili su u ugostiteljske objekte u jezerskoj zoni uvesti isključivo kartično plaćanje.
‘Radi se o ugostiteljskim objektima za brzu prehranu, a jedna od uputa nacionalnog Stožera bila je upravo smanjivanje kontakata, poglavito uvođenjem beskontaktnog plaćanja kao sigurnog, brzog i higijenski prihvatljivijeg načina plaćanja’, odgovorili su iz Uprave na naš upit o razlozima takve odluke.
Ističu da je odluka o kartičnom plaćanju istaknuta na web stanici Nacionalnog parka te da do sada nisu imali prigovora na ovu vrstu plaćanja jer većina posjetitelja posjeduje neku od kartica kao oblik plaćanja.
Pritom napominju da je u svim hotelima i restoranima s mjestima za sjedenje omogućeno plaćanje svim instrumentima plaćanja u platnom prometu.
No zanimalo nas je smiju li trgovačka društva koja se bave prodajom na malo ograničiti način plaćanja tako da ne primaju gotovi novac. I stručnjaci Hrvatske narodne banke bili su zatečeni ovim slučajem pa im je trebalo nekoliko dana da nam daju svoje mišljenje.
U HNB-u ističu da pitanje načina plaćanja u Republici Hrvatskoj nije izrijekom zakonski uređeno, a postojeća praksa pokazuje da generalno ne postoji problem odbijanja gotovog novca kao načina plaćanja. Pretpostavljaju da se radi o izoliranom slučaju, posljedici trenutnih okolnosti uvjetovanih pandemijom virusa SARS-CoV-2.
‘Držimo da bi bilo dobro da trgovci omoguće sve načine plaćanja koji su im objektivno dostupni, međutim moguće je da u pojedinim slučajevima propisanima posebnim zakonima određeni način plaćanja bude ograničen’, smatraju u HNB-u.
Pritom navode neke zakonske odredbe koje u određenim slučajevima omogućuju ograničenje plaćanja gotovinom. Tako je Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma propisana gornja granica za plaćanje gotovinom.
‘Određena ograničenja u pogledu plaćanja gotovinom propisana su Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, prema kojem pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj ne smije primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000 kuna i većoj, a navedeno ograničenje vrijedi i u slučaju ako se naplata ili plaćanje obavlja u više međusobno očigledno povezanih gotovinskih transakcija u vrijednosti od 75.000 kuna i većoj’, navode iz HNB-a.
Ograničenja načina plaćanja omogućuje i Zakon o zaštiti potrošača. ‘Smatramo potrebnim ukazati na odredbu članka 8. stavka 5. Zakona o zaštiti potrošača, kojom je propisano da trgovac može odbiti sklapanje ugovora o kupoprodaji proizvoda ili pružanju usluge samo ako to proizlazi iz okolnosti slučaja’, ističu u HNB-u.
Pritom napominju da, sukladno članku 134. navedenog zakona, nadzor nad provođenjem tog zakona kod trgovaca (osim kod trgovaca - kreditnih institucija i kreditnih unija kojima je Hrvatska narodna banka izdala odobrenje za rad, kod institucija za platni promet i institucija za elektronički novac u dijelu odnosa s potrošačima koji proizlaze iz pružanja usluga temeljem odobrenja Hrvatske narodne banke za pružanje platnih usluga i izdavanje elektroničkog novca - u odnosu na koje je za nadzor nadležna Hrvatska narodna banka) obavljaju tržišni inspektori središnjeg tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove (tržišni inspektori Državnog inspektorata) u skladu s ovlastima određenim posebnim zakonom.
‘Slijedom navedenog, mišljenja smo da je navedeno tijelo nadležno i za nadzor u ovom slučaju u smislu mogu li se trenutne okolnosti vezane uz pandemiju Covida-19 eventualno smatrati opravdanim razlogom za neprihvaćanje gotovine od strane konkretnog trgovca, a temeljem odredbe članka 8. stavka 5. Zakona o zaštiti potrošača’, zaključuju u HNB-u.
