Smanjenje emisije ugljikova dioksida (CO2) u Hrvatskoj za ukupno 80 posto, a u elektroenergetskom sektoru i do 95 posto do 2050. godine je moguće, ali uz velike financijske posljedice i značajne promjene u energetskom sektoru, ocijenio je predsjednik Hrvatskog energetskog društva (HED) Goran Granić na tradicionalnom forumu 'Dan energije u Hrvatskoj'
Promjene u energetskom sektoru ovisit će prije svega o prilagodbi i razvoju znanosti i industrije, smatra Granić. Međutim, situacija u tim sektorima u Hrvatskoj danas nije bajna, o čemu govore činjenice koje je iznio. Tako HED ne može svake godine dodijeliti nagradu za inovaciju jer ih jednostavno nema, a polovicu dosadašnjih nagrada odnio je Končar, što je dobro za njega, ali ne i za Hrvatsku, kaže Granić.
HED zbog nedostatka projekata ima poteškoća i u dodjeli nagrada za racionalno gospodarenje energijom te u kategoriji okoliš i ekologija.
Nezgodno je to što su upravo to područja koja je Europska komisija u dokumentu Energy Roadmap 2050 označila kao bitna za postizanje smanjenja emisije stakleničkih plinova za 80 do 95 posto u odnosu na 1990. godinu. Prema Granićevoj ocjeni, ta tema nedovoljno je zastupljena u javnosti kao i u planiranju u izgradnji energetske infrastrukture
Ciljevi iz Unijina Roadmapa su izazov, ali i prilika za razvoj industrije, otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje novih profesija, kazao je zamjenik generalnog EK-ova direktora za energetiku Fabrizio Barbaso. EU po njegovim riječima može postići ciljeve iz Roadmapa jedino kao integrirani energetski sustav, a neki od načina postizanja su diverzifikacija izvora, povećanje energetske učinkovitosti i ušteda, posebno u zgradarstvu.
Savjetnik za energetiku ministra gospodarstva Ante Ramljak rekao je da Hrvatska u razmatranju svog sudjelovanja u smanjenju emisije stakleničkih plinova ne isključuje upotrebu ni jednog goriva ni tehnologije. Tehnološka rješenja po njegovom bi mišljenju trebala ići u smjeru 'hvatanja' i skladištenja CO2.
