U prvoj fazi uvođenja poreza na nekretnine, koja bi trebala startati početkom 2018., sadašnja komunalna naknada zamijenit će se porezom. Ova promjena predviđa uvođenje dodatnih kriterija za oporezivanje, što znači da će nekim vlasnicima nekretnina porez biti veći od komunalne naknade, a neki će plaćati manje
Prema Vladinom planu reformi, porez na nekretnine uvest će se postupno i to u dvije faze. U prvoj, do 1. siječnja 2018., trebao bi zaživjeti jednostavan porez koji će zamijeniti komunalnu naknadu, a u drugoj, početkom 2020., nastupa puni porez zasnovan na procjeni vrijednosti nekretnina.
Pretvaranjem komunalne naknade u porez trebale bi se ispraviti postojeće nepravednosti u oporezivanju nekretnina. Umjesto dosadašnje formule za razrezivanje komunalne naknade koja se temeljila na vrsti, lokaciji i kvadraturi nekretnine, pri izračunu porezne osnovice uvode se još dva parametra - starost i stanje nekretnine.
U dosadašnjem sustavu visina komunalne naknade za istu vrstu nekretnine razlikovala se samo po lokaciji, a vlasnici nekretnina u višim zonama plaćali su veću naknadu po kvadratu. Primjerice, područje Zagreba je, ovisno o pogodnosti položaja i komunalnoj opremljenosti, podijeljeno na devet zona, a koeficijenti za obračun komunalne naknade kreću se od 0,2 (deveta zona) do 1 (prva zona).
Kod razrezivanja komunalne naknade nije se uzimala u obzir vrijednost nekretnine. Tako je, primjerice, vlasnik raskošne vile plaćao istu komunalnu naknadu kao i vlasnik oronule kuće jednake površine smještene u istoj zoni.
Ubuduće bi formula za obračun komunalne naknade, uz koeficijente za lokaciju, uključivala koeficijente za starost i stanje nekretnine. To znači da će u gornjem slučaju veći porez platiti vlasnik vile. Isto tako, vlasnici stanova u novogradnjama plaćat će veću komunalnu naknadu nego vlasnici stanova u starijim zgradama.
Vlasnici vikendica sada plaćaju i komunalnu naknadu i tzv. porez na kuće za odmor. Ubuduće će plaćati samo porez koji će uključivati sadašnju komunalnu naknadu, a čija visina će se također razlikovati ovisno o starosti i stanju nekretnine.
Jednostavni porez koji se uvodi u prvoj fazi plaćat će svi oni koji već plaćaju komunalnu naknadu, što znači da će se oporezivati stambeni prostori, poslovni prostori i garaže te građevinsko zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti. Uvođenje poreza zahvatit će i vlasnike građevinskog zemljišta, a oni do sada u pravilu nisu plaćali komunalnu naknadu.
Uz promjenu kriterija oporezivanja, predviđa se restriktivniji pristup poreznim olakšicama. Tako eventualna oslobođenja od poreza više neće biti u nadležnosti lokalne samouprave, nego će biti regulirana zakonom.
Prihodi od poreza na nekretnine i dalje će pripadati jedinicama lokalne uprave i samouprave, a nakon predviđenih promjena u oporezivanju očekuje se povećanje prihoda do 15 posto, što na godišnjoj razini iznosi oko 300 milijuna kuna.
