Poslovni dnevnik piše da su bankari sumnjičavi prema ideji koju su izložile njihove kolege iz Erste banke, a za koju su se zagrijali predstavnici Vlade. Ersteov recept temelji se na tzv. kreditima s ostatkom vrijednosti, pri čemu bi se korisnicima kredita mjesečne rate smanjile tako što bi im se omogućilo da razlome kredit na određeni dio koji će nastaviti postupno otplaćivati i onaj koji će staviti na stranu do nekog trenutka, ali uz akumuliranje pratećih kamata. No ostali bankari to smatraju samo odgađanjem problema, i to s rizikom da se s vremenom multiplicira.

Jutarnji list piše o tzv. balon-kreditima - to su, isto kao i kod Erstea, krediti s ostatkom vrijednosti kod kojih se povrat dijela kredita odgađa za sam kraj otplate, no prema pisanju ovog lista, tečaj švicarskog franka fiksirao bi se na, primjerice, 5,8 kuna, razlika bi se knjižila i ukamaćivala do trenutka dok švicarski franak ne padne ili do isteka roka otplate. Tada bi dužnik trebao vratiti tu razliku ili je ne bi bilo ako bi franak u međuvremenu pao ispod 5,8 kuna. Za povrat razlike banke bi dale novi kredit.

Oporba se pak zalaže za radikalnije varijante od uvođenja poreza na aktivu banka preko drastičnog smanjenja kamatnih stopa do ukidanja valutne klauzule.