Za hrvatske poduzetnike 2021. godina bila je godina značajnog oporavka. Posebno su dobro prošli mikropoduzetnici te mali i srednji poduzetnici koji su se otpornima pokazali i na pandemijsku krizu, a koji su 2021. godine stvorili dodatnu vrijednost i u većoj zaradi, i u smanjenju dugoročnih obaveza, i u porastu zapošljavanja.

No, svaka godina krije svoje izazove: u 2021. godini, izazov se krio u povećanim troškovima energenata. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2021. godine je cijena energije za poduzeća bila u prosjeku za 32,7 posto veća u odnosu na 2020., što se odrazilo i na poslovanje malih poduzeća, čiji su se rashodi za energiju u 2021. povećali za 18,6 posto u odnosu na 2020.

'Povećanje rashoda za energiju u 2021. ovisilo je o veličini poduzeća. Prosječan je rast cijena energije za tvrtke od 32,7 posto stoga povećao rashode za energiju mikropoduzeća za 8,6 posto, malih poduzeća za 20,5 posto, a srednjih poduzeća za 25,2 posto', kaže Maruška Vizek s Ekonomskog instituta, Zagreb koji je za Mastercard u sklopu projekta Uplift ekskluzivno pripremio ovu studiju.

Rashodi za energiju stoga su u 2021. u srednjim poduzećima iznosili ukupno 3,9 milijardi kuna, odnosno 2,07 milijuna kuna po poduzeću. U malim su poduzećima rashodi za energiju iznosili 3,8 milijardi kuna, odnosno 305.000 kuna po poduzeću. U mikropoduzećima su rashodi za energiju iznosili 2,9 milijardi kuna, odnosno 21.000 kuna po poduzeću.

Srednja su poduzeća ujedno i nešto podložnija promjenama cijena energenata od malih poduzeća i mikropoduzeća. Naime, udio rashoda za energiju u ukupnim rashodima srednjih poduzeća iznosi 2,4 posto, a udio je troškova energije u ukupno ostvarenoj neto dobiti te skupine poduzeća 45 posto. Istodobno je udio rashoda za energiju u ukupnim rashodima malih poduzeća 2,0 posto, a njihov je udio u ukupno ostvarenoj neto dobiti 35 posto. I konačno, udio rashoda za energiju u ukupnim rashodima mikropoduzeća iznosi 1,9 posto, a njihov je udio u ukupno ostvarenoj neto dobiti te skupine poduzeća 29 posto. Može se stoga zaključiti da se rast troškova energije u 2021. najsnažnije prelio na srednja poduzeća koja iskazuju i najveći energetski intenzitet i najveću izloženost njihove profitabilnosti na povećanje povećanja troškova energije.

Raspodjela troškova energije po županijama

Energenti su rasli u 2021. godini u čitavoj Hrvatskoj, osim u Koprivničko-križevačkoj županiji, no nisu svuda rasli jednako. Najveći rast troškova energije zabilježili su poduzetnici u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje su se troškovi energije povećali za 63,3 posto i dosegnuli iznos od 329 milijuna kuna. Slijede zatim poduzetnici u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji gdje je rast troškova energije u 2021. iznosio 40,7 posto i gdje su troškovi iznosili 290 milijuna kuna. Visoke stope rasta troškova energije zabilježili su također mali poduzetnici u Zadarskoj (40,5 posto), Splitsko-dalmatinskoj (34,6 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (35,0 posto).

'S obzirom da je i u 2022. dosad već zabilježen značajan rast cijena energenata, za očekivati je da će poduzetnici u tim županijama biti nešto izloženiji porastu cijena energenata u 2022. godini', pojašnjava Vizek.

Razlikuje se i energetska intenzivnost mikropoduzetnika te malih i srednjih poduzetnika po županijama. Prosječni je rashod za energiju po malom poduzeću tako najveći u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje je iznosio 189.000 kuna po poduzeću. Slijede Ličko-senjska županija sa 163.000 kuna po poduzeću, Varaždinska sa 146.000 kuna i Požeško-slavonska županija u kojoj mala poduzeća prosječno godišnje imaju 158.000 kuna troška za energiju.

Najmanju energetsku intenzivnost bilježe mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u priobalnim županijama čije se stanovništvo tradicionalno bavi uslužnim djelatnostima koje zahtijevaju u prosjeku manju potrošnju energije.

Najmanju energetsku intenzivnost tako iskazuju poduzeća u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (45,7 tisuća kuna po poduzeću), a slijede je Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Zadarska županija. Istarska županija, u kojoj uz uslužnu djelatnost postoji i razvijenija industrijska baza, bilježi znatno veću energetsku intenzivnost MMS poduzetnika u odnosu na ostale priobalne županije. Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska i Varaždinska županija bilježe najveću energetski intenzitet po MMS poduzeću. Na osnovi navedenih rezultata moglo bi se zaključiti da će mali poduzetnici u kontinentalnim županijama, čija se ekonomska aktivnost temelji na proizvodnim djelatnostima, potencijalno biti izloženiji nepovoljnim učincima novog rasta cijena energije u 2022. godini u odnosu na priobalne županije. Jedina je iznimka od tog pravila Istarska županija u kojoj malo poduzetništvo obuhvaća i uslužne, ali i u nešto znatnijem omjeru i proizvodne djelatnosti.

Raspodjela troškova energije prema djelatnostima

Jesu li sve industrije i djelatnosti jednako izloženi udaru troškova energenata? Nisu.

Zabilježeni se rast cijena energenata nejednako prelio na male poduzetnike u pojedinim djelatnostima. Najizraženiji su rast troškova za energiju iskazali mali poduzetnici u djelatnosti hotela i restorana, gdje je taj rast iznosio 37,1 posto, što je za 5 postotnih bodova više od samog rasta cijene energenata za poduzeća koji je zabilježen u 2021. Visoki rast troškova za energiju je zabilježen još i u poduzetnika koji posluju u djelatnosti prijevoza i skladištenja (33,5 posto), administrativnim, uslužnim i pomoćnim djelatnostima (29,3 posto) te poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (28,1 posto).

S druge strane, najmanji su rast troškova energije zabilježili poduzetnici u trgovini na veliko i malo (5,8 posto), a poduzetnici su u zdravstvenoj djelatnosti i ostalim uslužnim djelatnostima zabilježili i smanjenje troškova za energiju u 2021. godini.

Energetski su najintenzivniji poduzetnici koji posluju u rudarstvu i vađenju, gdje godišnji rashodi za energiju po MMS poduzeću dosežu gotovo milijun kuna. Zatim slijede mikropoduzetnici te mali i srednji poduzetnici u djelatnosti prijevoza i skladištenja s 421.000 kuna po poduzeću te poduzetnici u djelatnosti opskrbe vodom i gospodarenja otpadom s ostvarenih 260.000 kuna godišnjih troškova po poduzeću. Najveće udjele rashoda za električnu energiju u ukupnim rashodima bilježe poduzetnici u djelatnostima prijevoza i skladištenja (11,5 posto) te rudarstva i vađenja (11,1 posto). Kako udio troškova za energiju malih poduzetnika u svim drugim djelatnostima iznosi manje od 3 posto, poduzetnici koji posluju u djelatnosti prijevoza i skladištenja te u rudarstvo i vađenju definitivno su poduzetnici koji će biti najizloženiji daljnjem porastu cijena energije u 2022. godini.

Zaključke studije koju je za Mastercard u sklopu projekta Uplift pripremio Ekonomski institut, Zagreb možete pročitati na Uplift.ht ili klikom na link ovdje.