Hrvatska je s udjelom od 29,4 posto obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji iznad prosjeka Europske unije, ali problem je što se taj udjel nije značajnije povećao u zadnjih deset godina.

Zabrinjava i to da smo jedna od rijetkih članica koja je u 2022. zabilježila pad udjela obnovljivih izvora u odnosu na 2021., i to za gotovo dva postotna boda (s 31,3 na 29,4 posto).

Imamo i prilično nepovoljnu strukturu obnovljive energije jer pretežno dolazi iz starih hidroelektrana, a ekološki najprihvatljivije geotermalna, solarna i energija vjetra čine manji dio obnovljivih izvora.

Predizborni programi najvećih stranaka obiluju obećanjima o ubrzavanju energetske tranzicije, investicijama u obnovljive izvore i jačanju energetske učinkovitosti. No u većini slučajeva nedostaju mjerljivi ciljevi i konkretni planovi s kvantifikacijom učinaka.

SDP: Obavezna ugradnja solara na nove objekte

SDP-ova koalicija planira dosljednim iskorištavanjem sredstava Europske unije ubrzati tranziciju prema zelenim i održivim praksama. U SDP-u su svjesni da je administrativni aspekt ulaganja u energetsku tranziciju kroz fondove EU-a izuzetno složen te da glatka i učinkovita tranzicija zahtijeva ulaganje u administrativne kapacitete na lokalnoj i nacionalnoj razini. Stoga se zalažu za stvaranje regulatornih tijela koja mogu olakšati usvajanje održivih praksi i poslužit kao podrška poslovnom sektoru.

Pronalaženjem dodatnih izvora financiranja i izradom sustava parcijalnih garancija poticat će ulaganja u proizvodnju energije iz čistih izvora na mjestima industrijske potrošnje. U sektoru kućanstava i poduzeća poticat će pokretanje masovne solarizacije krovova. Pri tome planiraju propisati obvezno postavljanje sunčane elektrane na krovove zgrada u javnom vlasništvu, kao i na krovove novih zgrada neovisno o tipu investicije.

Posebnu pažnju posvetit će razvoju energetskih zajednica građana. U tom smislu planiraju pojednostaviti i ubrzati procedure i građane učiniti poželjnim sudionicima na energetskom tržištu.

Zalažu se i za investicije u energetski sustav radi prihvata viškova energije i uravnoteženja cikličnog kretanja proizvodnje energije iz sunca i vjetra kroz ulaganja u hidropotencijale, reverzibilne elektrane, tehnologiju vodika i slično.

HDZ: Do 2028. potpuni prelazak na zelenu električnu energiju

HDZ-ova akoalicija najavljuje nastavak ulaganja u obnovljive izvore energije što podrazumijeva instaliranje dodatnih 2500 MW kapaciteta za proizvodnu 6 TWh struje godišnje, što je trećina hrvatske potrošnje.

Na taj način planiraju do 2028. u potpunosti dekarbonizirati proizvodnju električne energije i pridonijeti energetskoj sigurnosti.

Planiraju proširi kapacitete LNG terminala na otoku Krku sa sadašnjih 2,9 na 6,1 milijarda kubnih metara godišnje i povećati kapacitete plinskog transportnog sustava prema Sloveniji i Mađarskoj.

Među prioritetima je i razvoj, modernizacija i digitalizacija distribucijskog elektroenergetskog sustava za priključivanje građana i poduzetnika koji samostalno ili preko energetskih zajednica postaju nositeljima energetske tranzicije.

Najavljuju i ulaganja u razvijanje potencijala iz geotermalne energije kako bi se do 2028. godine dva grada grijala iz tog obnovljivog izvora.

Most: Sufinanciranje energetskih zadruga

Most i Hrvatski suverenisti zalažu se za ekonomski model koji proizvodi dobra i usluge za zelenu transformaciju i postizanje klimatske neutralnosti. U tom kontekstu energetska tranzicija je ključan ekonomske politike.

Među glavnim energetskim prioritetima koalicije ističu se ulaganja u solarnu energiju, energetska obnova zgrada, razvoj energetskih zadruga i investicije u zelenu tranziciju.

Najavljuju značajno povećanje broja fotonaponskih elektrana na javnim i privatnim zgradama te razvijanje modela građanske participacije u solarizaciji energetskog sustava.

U tom smislu obećavaju uklanjanje prepreka koje koče razvoj energetskih zadruga i dijeljenje energije među građanima. Značajnim državnim sufinanciranjem podržat će kućanstva u proizvodnji energije.

Planiraju pokretanje velikih ulaganja u energetsku obnovu višestambenih privatnih zgrada i zgrada javne namjene u svrhu uštede energije, smanjenja stakleničkih plinova i manjih računa za grijanje i hlađenje.

Investicije u zelenu tranziciju vide kao pokretač gospodarstva. Osim spomenutih ulaganja planiraju investirati u održivi promet i modernizaciju hidrocentrala te poticati proizvodnju dijelova za solarne elektrane i vjetroelektrane.

S ciljem postizanja stabilnosti energetskog sustava poticat će izgradnju novih plinskih elektrana visoke učinkovitosti, što se može postići s TE Rijeka i to na način implementacije nove tehnologije miješanja plina i vodika. Također, zalažu se za povećanje kapaciteta proizvodnje energije u suradnji sa Slovenijom kroz NE Krško te proširenje kapaciteta i/ili revitalizaciju postojećih hidroakumulacijskih postrojenja (HE Senj i HE Dubrovnik).

DP: Poticanje izgradnje energetski pasivnih kuća

Energetska politika Domovinskog pokreta zasniva se na povećavanju proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uz istovremeno zadržavanje i unaprjeđivanje diverzifikacije izvora energije.

Podizanje energetske učinkovitosti će također biti važna odrednica razvoja energetskog sektora. DP će poticati istraživanja, ulaganja i eksploataciju u geotermalne, plinske i naftne izvore na kopnu.

Uz snažno uključivanje obnovljivih izvora energije, među prioritetima Domovinski pokret u njegovoj 'Zelenoj politici' su i poticanje izgradnje energetski pasivnih kuća posebice u slabije naseljenim područjima-

DP se protivi istraživačkim projektima u Jadranu te se zalaže za zakonsko ograničenje bušenja jadranskog podmorja u svrhu eksploatacije plina ili nafte.

Možemo: Ubrzano uvođenje solarnih sustava

Za stanku Možemo je energetika jedno od strateških područja zelene reindustrijalizacije, a glavni cilj energetske politike je građanima osigurati priuštivu energiju iz obnovljivih izvora energije i omogućiti im da ulažu u obnovljive izvore energije uz istodobno smanjivanje emisije stakleničkih plinova.

U sklopu energetske tranziciju njihov glavni prioritet je ubrzano uvođenje solarnih sustava. Za početak znatno će povećati broj fotonaponskih elektrana na postojećim javnim i privatnim zgradama. Za samostojeće kuće planiraju razviti programe individualizirane podrške pri postavljanju solarnih elektrana, a za lokalne samouprave osigurat će sredstva iz europskih fondova za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije ili kupnju i postavljanje solarnih sustava.

Za višestambene zgrade, uklonit će prepreke koje koče razvoj energetskih zajednica i dijeljenje energije među članicama energetske zajednice te tako olakšati širenje građanske energije.

Također, razvit će model građanski financiranih javnih solarnih elektrana, a za privatne investitore koje žele ulagati u velike solarne i vjetroelektrane na vlastitu građevinskom zemljištu ubrzat će procese izdavanja dozvola i priključivanja na mrežu.

Mjere za povećanje energetske učinkovitosti planiraju usmjeriti na energetsku obnovu zgrada i na sektor prometa. Energetska obnova jednim bi se dijelom financirala iz dostupnih europskih fondova, a drugim s pomoću tzv. ESCO modela koji omogućuje otplatu investicije iz ostvarenih ušteda.

Inicijalna sredstva za investiciju osigurala bi se beskamatnim kreditima HBOR-a. Istodobno bi visokim udjelom ili cjelovitim sufinanciranjem iz EU-a i nacionalnih fondova omogućili energetsku obnovu građanima koji žive u (energetskom) siromaštvu.

Gospodarski razvoj i energetsku tranziciju stranka Zeleno planira povezivati ćemo kroz proizvodnju (dijelova) solarnih sustava i vjetroturbina, proizvodnju toplinskih pumpi i obnovu hidroelektrana.

Osim tih segmenata usko vezanih uz povećanje udjela obnovljivih izvora energije, proizvodnja građevnog materijala, uključujući i prirodni, uklapa se u ciljeve vezane za povećanje energetske učinkovitosti u zgradama.