Hotelijeri su se okupili u utorak na svom 24. kongresu u organizaciji Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i krovne Hrvatske udruge turizma (HUT) u zagrebačkom hotelu Hilton.

Predsjednik UPUHH-a i direktor HUT-a Veljko Ostojić u uvodnom govoru je istaknuo da su ovu godinu obilježili oporavak turističkog sektora i velik rast prihoda, ali i dvostruko brži rast troškova. Prije svega cijena energenata.

'Želio bih se osvrnuti na tezu da su cijene u hotelima značajno porasle. Ako se dogodila eksplozija troškova i značajna tržišna potražnja, zar smo mi hotelijeri trebali raditi s gubitkom? Oni koji nam to spočitavaju zaboravljaju da je hotelijerstvo tržišna djelatnost i da svi koji se time bave prioritetno misle na poslovne rezultate', rekao je Ostojić.

Iduću, ali i naredne turističke godine bitno će odrediti, smatra on, to kako će se odgovoriti na nekoliko glavnih izazova. Prvi je pitanje radne snage, a Ostojić smatra da još nisu iskorišteni potencijali domaćeg tržišta rada.

'Hrvatska, bez obzira koliko je mala, još uvijek ima domaćih radnih resursa koje može iskoristiti efikasnijim i fleksibilnijim radnim gospodarstvom. Prije svega mislim na rad na drugom dohotku te dodatnom stimuliranju rada studenata i umirovljenika', izjavio je Ostojić.

U ovoj godini izdano je preko 30.000 radnih dozvola za strance. Očekuje se da će u narednoj sezoni taj broj biti veći za 10 do 15 posto.

Drugi izazov za domaći turizam je rješavanje pitanja turističkog zemljišta, što je u završnoj fazi. Ostojić se nada da će biti postavljena održiva zakupnina koja 'hotelijere neće poslovno ubiti'. Isto tako očekuje skoro rješavanje problema pomorskog dobra (pitanje plaža), ali i spor hotela i lokalnih samouprava oko nerazvrstanih cesta.

Direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristijan Staničić govorio je o turističkim rezultatima u ovoj i očekivanjima u 2023. godini.

Prema zadnjim podacima, do studenog je ostvareno 18,5 milijuna dolazaka, što je na razini od 91 posto u odnosu na 2019., dok su noćenja na 96 posto. Pretpandemijske brojke, gledano po regijama, dostigle su Slavonija i Istra, a najsporije se oporavljaju Dubrovnik i Zagreb.

Kao najveće izazove za turistički sektor u idućoj godini Staničić je istaknuo pad potrošačkog optimizma, recesiju i inflaciju, zbog čega prevladava oprez u daljnjim prognozama rasta.

HTZ očekuje da će broj noćenja u 2023. dosegnuti 110,3 milijuna, što je 5,2 posto više nego u ovoj godini. A kad se gleda 2019., to je rast od 1,5 posto.

U paneli raspravi, u kojoj su sudjelovali direktor Maistre Tomislav Popović, direktorica Aminessa Zrinka Bokulić, izvršni direktor Sunce hotela Dino Sokol i direktorica Zagreb City Hotelsa Josipa Jutt Ferlan, još jednom je istaknuto da sektor trpi strašan rast troškova.

'Troškovi su rasli 40, 50 posto. Apsolutni rekorder je struja te je za neke hotelske kuće poskupjela čak 300 posto. Usprkos tome, zadržali smo balans između zadovoljstva naših gostiju s jedne strane i očekivanja naših dioničara s druge. Sjedeća sezona neće biti jednostavna. Jedan od odgovora je podizanje cijena, ali to mora pratiti podizanje kvalitete usluge ili neka nova investicija', ustvrdila je Bokulić.

Nimalo laganu 2023. ne očekuje ni čelni čovjek Maistre Popović. Brinu ga izmjene Zakona o radu, što će povećati broj stalno zaposlenih u hotelima, kao i zabrana rada nedjeljom, koja bi im, smatra on, mogla poprilično otežati poslovanje.

'Tu je i izazov novog poreza na dodatnu dobit. Ne želim vjerovati da će zakonodavac uzeti 2020. godinu, kada smo imali velike gubitke, za prosjek pri računanju poreza. To bi nas strašno pogodilo', izjavio je Popović.