Površinom tek nešto većom od Hvara, ali sa stanovništvom koje odgovara polovici Zagreba, Malta je najmanja država Europske unije. Otočić na samom jugu Europe, na pola puta između Italije i Afrike, mogao bi se lako smatrati nekom rubnom zanemarenom regijom za koju nikoga nije briga. No Malta je atraktivna turistička destinacija vrlo bogate povijesti. A primamljiva klima na Malti nije vezana samo uz vječito sunce i toplo vrijeme. Poslovna klima još je jedan adut kojim se vole hvaliti tamošnji političari.

Kako se ovih dana može saznati iz medija, tu je pogodnost prepoznao i Hrvoje Krstulović, vlasnik najvećeg domaćeg lanca kinodvorana. Krstulović je još proljetos vlasništvo nad tri tvrtke iz svojeg portfelja, Duplicato media, Vox komunikacije i Blitz, prebacio na tvrtku Hero Holdings Ltd. koja ima sjedište u Malti. Tvrtka Blitz je s Krstulovićevim njemačkim partnerom, kompanijom Kino Kieft, vlasnik tvrtke Blitz-Cinestar, najvećeg domaćeg lanca kinodvorana.

Krstulović nije zasad javno objasnio zašto se točno odlučio na takav potez, no on je daleko od prvog domaćeg poduzetnika koji su odlučili svojim kompanijama u Hrvatskoj upravljati kroz tvrtke registrirane na Malti. Jedan od poznatijih među njima je, recimo, Danko Končar koji je prije nekoliko godina preuzeo brodogradilište u Trogiru, a interes je iskazivao i za druga brodogradilišta. Končar Brodotrogirom upravlja kroz tvrtku Kermas energija čiji je vlasnik tvrtka Kermas Holding Ltd. sa sjedištem na Malti. Upravo je Kermas energija ovih dana ponovo došla u pažnju javnosti jer se ta tvrtka spominje kao ona koja je otplatila nešto manje od četrdeset milijuna kuna dugova koje su imale tvrtke poznate sportašice Ive Majoli i kojima je zbog toga prijetilo gašenje.

Malta je proteklih desetljeća bila na glasu kao jedna od primamljivih poreznih oaza i kako lokacija pogodna za osnivanje tzv. off-shore kompanija koje se koriste kako bi se pobjeglo kontroli domaćih poreznika. Ulaskom u Europsku uniju 2004., malteške vlasti bile su primorane kroz godine prilagoditi regulativu koja je postala puno transparentnija i danas Malta više ne nosi titulu off-shore destinacije. No toj otočnoj državici u prilog i dalje ide niz faktora zbog kojih ostaje privlačna za određeni tip poduzetnika.

Malteško trgovačko pravo naslanja se na britansku tradiciju, ali je neke dodatne pogodnosti čine posebno privlačnom za određene poslovne poteze. To je, recimo, prepoznao još jedan domaći poduzetnik, Splićanin Juroslav Buljubašić koji se tijekom svoje poslovne karijere bavio mnogim projektima, a među njima je bio i brodski prijevoz. Malta je jedna od najpovoljnijih europskih jurisdikcija za registraciju brodova, a Buljubašić tu činjenicu koristi i danas jer je njegov brod koji iznajmljuje bogatašima registriran upravo na Malti.

Uz registraciju brodova, Malta se posebno posljednjih nekoliko godina profilirala i kao atraktivno sjedište za investicijske fondove, tvrtke koje se bave e-trgovinom, za međunarodne burzovne platforme i kao sjedište mnogih kompanija koje se preko interneta bave igrama na sreću. Ovo posljednje opet mogu potvrditi dvije domaće tvrtke. Hattrick-PSK, nekada poznata kao Prva sportska kladionica svojedobno je bila u vlasništvu tvrtke sa sjedištem na Malti, iako joj je danas vlasnik irska kompanija, a Sport-bet se i danas nalazi u rukama malteške kompanije.

Uz nabrojane, malteški pravni sustav vrlo je pogodan i za raznorazne holdinge te kompanije koje se bave zaštitom intelektualnih prava. Kad se u to pribroje i činjenice da su službeni jezici malteški i engleski, da postoji vrlo živa međunarodna zajednica na Malti i da su veze s ostatkom svijeta nastale tijekom britanske kolonijalne prošlosti i dalje vrlo aktivne, puno je jasnije zašto ne nedostaje interesa za poslovne prostore na tom otoku.

No uz korporativne pogodnosti Malta nudi i jednu vrlo značajnu pogodnost za poduzetnike. Porezni sustav čini je vrlo atraktivnom za strance koji odluče prijaviti prebivalište. U praksi stranci s prebivalištem na otoku za dohotke koje ostvare u inozemstvu i koje ne prebace na Maltu ne plaćaju poreze. To također vrijedi i za tzv. kapitalnu dobit koja se nerijetko ostvaruje kroz rast vrijednosti u kupoprodaji nekretnina i istovremeno objašnjava zašto i brojne hrvatske kompanije za poslovanje nekretninama imaju vlasnike s prebivalištem na Malti.

Sve nabrojane pogodnosti vjerojatno leže u osnovi odluke zašto se i dio naših poduzetnika odlučuje poslovanje voditi kroz malteške kompanije, a ne čudi ni zašto su se tvrtke registrirane na tom otoku spominjale i u sumnjivim poslovima, poput poznate afere Spice u kojima je dio menadžera pokušao preuzeti kontrolu nad Podravkom, a u sagu su bile upletene i tvrtke koje su bile registrirane na Malti.

Jasno je da je Malta za određene poslovne aktivnosti atraktivno središte. Ako je suditi prema njezinim zastupnicima u Europskom parlamentu koji se zdušno bore protiv harmonizacije fiskalnog sustava na razini EU-a, ona će to i ostati barem još neko vrijeme. Malteški zastupnici tvrde da je ulaskom te države u Uniju ozbiljno načeta konkurentnost Malte u drugim industrijama te da bi zato države članice EU-a trebale imati najveću moguću samostalnost upravljanja svojim fiskalnim sustavima jer im je to jedan od rijetkih načina na koji mogu privući kompanije. Ako je suditi po dosadašnjim rezultatima, sasvim im dobro ide.