Rast nezaposlenosti i niže plaće onih koji još imaju posao, ukazuju na sve niži standard hrvatskih građana uslijed krize zbog blokade izazvane koronavirusom. Analitičari očekuju da će se do kraja godine taj trend dodatno produbiti, plaće će, očekuje se, još pasti, privatni sektor već ih je rezao, prije svega na raznim dodacima, tamo gdje je to bilo najlakše provesti, dok se javni 'drži', ne da svoja prava, a budući da su izbori pred vratima, posve je izvjestan rok u kojem na tom planu neće doći baš ni do kakvih promjena.

Banke su, itekako svjesne ovih trendova, na dnevnoj bazi suočavaju se s problemima svojih komitenata koji donedavno probleme nisu imali: odobravaju im moratorij na otplatu kredita, svjedoče padu primanja, otežanoj naplati, dakle, svemu onome što ih potiče na dodatni oprez. Stoga su neke od njih već postrožile uvjete odobravanja kredita u dijelu procjene kreditne sposobnosti, piše Novi list.

Iz izračuna prosjeka plaće u svrhu odobravanja kredita počinju se izuzimati razni dodaci, poput naknade za prijevoz, toplog obroka i slično, a postrožili su se i omjeri procjene vrijednosti nekretnine i iznosa kredita koji se temeljem te procjene može dobiti. U očekivanju pada cijena nekretnina, banke prilagođavaju iznose koje mogu odobriti klijentima, jer ako se, primjerice, očekuje da će cijene nekretnina do kraja godine pasti 10 do 20 posto, onda je za očekivati da će se za toliko smanjiti iznos odobrenog kredita.

Naime, banke već sada u bilancama imaju dosta 'diskutabilnih' partija, u smislu 'rascjepa' koji se dogodio između iznosa i kolaterala. Niske kamate i dostupnost kredita prije ove krize dizali su cijene nekretnina u nebo. Sada su cijene tih kolaterala u padu, pogoršao se općenito životni standard, a glavnice i iznosi anuiteta ostali su isti.