Ambiciozni kineski plan izgradnje trgovinskih i infrastrukturnih veza diljem svijeta, poznat kako inicijativa Pojas i put, sve više posustaje. Neki čak dovode u pitanje održivost megaprojekta kojeg je prije deset godina pokrenuo predsjednik Xi Jinping
'Peking je u zadnjih deset godina izdao tisuće zajmova u vrijednosti od gotovo bilijun dolara za velike infrastrukturne projekte u 150 zemalja. Sada mnogi zajmoprimci imaju poteškoća s otplatom dugova. U 2010. samo pet posto kineskog inozemnog kreditnog portfelja podupiralo je zajmoprimce u financijskim poteškoćama. Danas ta brojka iznosi 60 posto', rekao je Bradley Parks, izvršni direktor AidData, istraživačke grupe na College of Williama i Mary u Virginiji za CNBC.
Xue Gong, znanstvenik na Carnegie China, tvrdi da projekt usporava zbog 'pitanja održivosti duga, posljedica pandemije koronavirusa i gospodarskog usporavanja same Kine.'
Ukupna vrijednost investicija 'Pojasa i puta' iznosi ukupno 962 milijarde dolara - uključujući 573 milijarde dolara u građevinskim ugovorima i 389 milijardi dolara u nefinancijskim investicijama - navodi se u izvješću Sveučilišta Fudan u Šangaju.
vezane vijesti
'Peking se suočava s velikim izazovom otplate kredita i na to odgovara strateškim zaokretom', rekao je Parks. 'Smanjuje kreditiranje infrastrukturnih projekata, a povećava kreditiranje u vidu hitne pomoći'.
Kinesko veleposlanstvo u Singapuru potvrdilo je 'da su dugovi s kojima se suočavaju zemlje u razvoju značajno porasli'.
'Nikada ne prisiljavamo druge da posuđuju od nas. Nikada ne pridajemo nikakve političke uvjete ugovorima o zajmu niti tražimo bilo kakve sebične političke interese', izjavio je za CNBC glasnogovornik veleposlanstva Meng Shuai. 'Uvijek smo činili sve što smo mogli kako bismo pomogli zemljama u razvoju da smanje svoj teret duga.'
Bradley Parks jedan je od autora izvješća koje su u ožujku objavili istraživači s AidData, Svjetske banke, Harvard Kennedy School i Instituta za svjetsku ekonomiju Kiel. Prema toj analizi, Kina je izdala 128 hitnih zajmova u vrijednosti od 240 milijardi dolara u 22 zemlje — uključujući Pakistan, Šri Lanku i Tursku. Gotovo 80 posto zajmova dano je između 2016. i 2021. godine.
No ta kineska prva pomoć nije nimalo jeftina, ističe se u studiji. Kineske banke zahtijeva kamatu od pet posto što je znatno više od prosječne kamatne stope MMF-a, koja je bila oko dva posto u posljednjih 10 godina. Izvješće postavlja pitanja o 'dugoročnoj održivosti' kineske inicijative.
Usporeno globalno gospodarstvo, rastuće kamatne stope i visoka inflacija doveli su do toga da se mnoge zemlje bore s otplatom dugova Kini.
U južnoj Aziji, dug prema Pekingu porastao je s 4,7 milijardi dolara u 2011. na 36,3 milijarde dolara u 2020. — a Peking je sada najveći bilateralni vjerovnik Maldiva, Pakistana i Šri Lanke, prema izvješću Svjetske banke za 2022. godinu.
'Kina ne samo da je podupirala mnoge infrastrukturne projekte koji inače nisu mogli pronaći druge zajmodavce, već je također ciljala na komercijalne, ili barem ne tako koncesionarne uvjete, čineći otplatu još manje vjerojatnom', rekao je Weifeng Zhong, viši znanstveni suradnik u Mercatus centru na Sveučilištu George Mason u Virginiji.
Za zemlje koje se bore s financijskim poteškoćama i 'ne žele se odmah suočiti s gospodarskom prilagodbom, Kina je prva laka opcija', izjavio je Gabrielu Sterneu, voditelj odjela za tržišta u razvoju pri Oxford Economicsu. Bivši ekonomist MMF-a smatra da će 'tekući val dužničke krize dati Kini lekciju.' Peking, smatra on, trebao staviti 'više naglaska na bespovratna sredstva, a ne na zajmove za zemlje s velikim teretom duga.'
Kineski krediti dugo su izazivali kritike zapadnih zemalja, a neki su projekt opisali kao 'diplomaciju zamke duga'. Kritičari Pekinga su tvrdili kako strateški zarobljava zajmoprimce s kreditima koje ne mogu vratiti, kako bi kasnije izvršio politički utjecaj na njih.
Ako Kina želi 'okončati narativ da se bavi grabežljivošću i hvatanjem država u zamku', mora biti transparentnija pri praksi inozemnih pozajmljivanja, smatra Parks. Peking je probudio sumnju i potaknuo nagađanja o svojim postupcima i motivima odbijanjem otkriti detaljne informacije o pojedinačnim projektima koje financira.
Analitičari se općenito slažu da usprkos svim problemima s kreditiranjem, Kina neće napustiti mega-projekt Pojas i put, budući da je usko isprepleten s Xijevim nasljeđem.
Kineski čelnik, koji je posjetio Rusiju prošlog mjeseca, navodno je pozvao predsjednika Vladimira Putina da otputuje u Kinu na treći ovogodišnji Forum Pojas i put, čiji je cilj dati novi zamah golemom pothvatu.
