Usporedbom financijske pozicije klubova iz Hrvatske nogometne lige (HNL I i II), jasno je da se u slučaju HNL I radi o profesionalnim klubovima čija ukupna vrijednost igrača iznosi oko 1,3 milijarde kuna, navodi se u analizi.

Profesionalnu orijentaciju klubova HNL I potvrđuje i struktura igrača koji su često kupljeni u inozemstvu radi ostvarivanja vrhunskih sportskih rezultata i stvaranja poslovnih prihoda. Takvim poslovanjem, smatraju analitičari IJF-a, klubovi sve manje predstavljaju javno dobro, a opravdano se postavlja pitanje njihova povlaštenog tretmana u smislu ustroja, poreznih pogodnosti i javnih subvencija.

Osim što neprofitne organizacije općenito nisu obveznici poreza na dobit, upitan je porezni tretman transfera igrača, od kojih je samo Dinamo u posljednjih dvadeset godina uprihodio gotovo 1,5 milijardi kuna.

Upitna je opravdanost gradskih donacija klubovima

Kao najveći hrvatski nogometni klub, Dinamo ostvaruje preko 20 milijuna kuna godišnje od donacija Grada Zagreba, što je dvostruko više od prihoda ostvarenog od prodaje roba i pružanja usluga ili oko 25 puta više od prihoda od članarina i članskih doprinosa.

Istovremeno, Dinamo je 2014. isplatio 6,5 milijuna kuna donacija, a u financijskim je izvještajima zabilježeno i oko 10 milijuna kuna potraživanja po zajmovima danim građanima i kućanstvima te pravnim osobama. S obzirom na značajno financiranje iz gradskog proračuna, postavlja se pitanje opravdanosti takvih zajmova.

Većina klubova je prezadužena

U strukturi financiranja nogometnih klubova dominiraju obveze, a posebno zabrinjava činjenica da od 21 kluba obuhvaćenog analizom 10 njih ima negativnu vrijednost kapitala. Na Dinamo se odnosi polovica dugoročnih obveza svih klubova HNL I i HNL II. Velik dio tih obveza, koje su u 2014. povećane gotovo sedam puta, odnosi se na kredite banaka i ostalih kreditora u inozemstvu.

Prilično nepovoljnu financijsku poziciju nogometnih klubova u Hrvatskoj potvrđuju i pokazatelji likvidnosti i zaduženosti. Prema svim analiziranim pokazateljima, klubovi uglavnom imaju prilično lošu financijsku poziciju. To dodatno ukazuje na potrebu što hitnije regulacije ovog sektora te uspostavljanja stabilne zakonodavne i institucionalne infrastrukture za njegovu dugoročnu održivost.

Razgraničiti poslovanje amaterskih i profesionalnih klubova

Analitičari IJF-a zaključuju da je potrebno što prije jasno profilirati status nogometnih klubova i njihov organizacijski ustroj. Za nogometne klubove financirane javnim sredstvima treba propisati konkretne načine i iznose financiranja, ali i namjenu tako prikupljenih financijskih sredstava.

Financijski rezultati i stvorene obveze ukazuju na činjenicu da je nogomet prerastao iz financijski manje važne društvene aktivnosti s očitim javnim koristima u ozbiljnu gospodarsku granu sa zastupljenijim privatnim interesima.

Iako je u Hrvatskoj samo mali dio klubova (uglavnom iz prve lige) prošao kroz tu tranziciju prema profesionalnom sportu, potrebno je jasno razgraničiti poslovanje profesionalnih i amaterskih klubova te ih sukladno njihovu statusu tretirati u sustavu javnog financiranja.

Kompletnu analizu poslovanja nogometnih klubova u Hrvatskoj pogledajte ovdje