Vijest da je splitsko brodogradilište uspjelo zaključiti, osim posla za Jadroplov, i ugovor s jednim od vodećih svjetskih brodara za prijevoz teških i velikih tereta, nizozemskim Jumbo Shippingom, jedna je od pozitivnijih informacija koja se u zadnje vrijeme čula iz domaće brodogradnje. Taj će brod, naime, u knjizi narudžbi splitskom škveru biti treći, pri čemu za ovu godinu iz Splita treba isploviti jedan brod za francuskog naručitelja, a dogodine onaj za Jadroplov.

Tanka je knjiga narudžbi u odnosu na nekadašnje i kod ostalih velikih brodograditelja. Iznimka je donekle Uljanik, koji još ima deset ugovorenih brodova ukupne vrijednosti 683 milijuna američkih dolara, a od kojih će se do iduće godine isporučiti tri broda, četiri u 2012. te tri broda u 2013. godini.

U riječkom 3. maju, pak, ugovorenih brodova ukupno je sedam, od kojih četiri trebaju biti isporučena ove godine, a tri iduće. Kraljevica ima ugovorenu jednu isporuku za iduću godinu, a trogirski škver ostat će, nakon što se riješe tri isporuke za singapurske naručitelje, bez novih poslova. Ukupna vrijednost svih ugovorenih poslova u velikim škverovima, uključujući i Viktor Lenac koji također nema novih narudžbi, prelazi 1,4 milijarde dolara.

Sve izrazitije smanjenje narudžbi proizvođačima toga najvećeg hrvatskoj izvoznog artikla ostavlja i sve vidljiviji trag u kretanju vrijednosti izvoza. Tako je, nakon prva tri ovogodišnja mjeseca, izvoz bilježio kumulativni pad od 2,5 posto, i to stoga, kako ističu iz Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, jer je pad izvoza 'ostalih prijevoznih sredstava' koje uglavnom čine brodovi smanjen za 41,7 posto, ali je u travnju uslijedio rast vrijednosti izvoza veći od 39 posto na godišnjoj razini. Time je kumulativni rast izvoza u prva četiri mjeseca bio devet posto, ali je potom u svibnju na godišnjoj razini izvoz pao za 15,8 posto, odnosno u prvih pet mjeseci kumulativni pad iznosio je 5,4 posto

BEZ BRODOGRADNJE IZVOZ RASTE

Bez brodogradnje i izvoza naftnih derivata, čija je vrijednost također varirala, vrijednost ostvarenog izvoza u prvih pet mjeseci prema procjenama analitičara HGK bilježi rast od 7,4 posto, no uz kontinuiranu tendenciju usporavanja rasta. No kakve se tek oscilacije mogu očekivati u hrvatskom izvozu nakon što se u idućim mjesecima počne provoditi u život proces restrukturiranja i privatizacije velikih državnih brodogradilišta?

Kratkoročno će ti procesi, ističu analitičari, imati vidljiv učinak na kretanje vanjskotrgovinskih kretanja, ne samo zbog procesa kroz koje trenutno prolaze domaći veliki škverovi nego i zbog velikih promjena i prisutnog pada narudžbi koji su prisutni na globalnom tržištu. U takvim uvjetima sve je teže konkurirati i doći do poslova gradnje broda pod povoljnijim uvjetima koje i dalje pružaju kineski brodograditelji.

'Brodovi čine oko 10 posto našeg izvoza, no već je vidljivo da se vrijednost izvoza i bez brodogradnje povećava i da se bude neki drugi sektori', ističe Ante Babić, potpredsjednik udruženja Hrvatski izvoznici. Po njegovim procjenama, do kraja godine nastavit će se trend iz lanjske godine, u kojoj smo se po izvoznim rezultatima vratili na 2008, a realnim Babić drži ostvarenje rasta izvoza od pet posto u odnosu na 2010. godinu, te vraćanje na razinu iz 2007. godine u kojoj je ostvaren najveći izvoz u tranzicijskom i poslijeratnom razdoblju hrvatske države. Rast se pritom najviše ostvaruje zahvaljujući daljnjem iskoraku na tržištima Europske unije te zemalja u regiji, a na tim područjima Hrvatski izvoznici vide još prostora za napredak.