Potražnja za zlatom posebno raste u nesigurnim vremenima kao što su recesije i ratovi. Budući da je kriza koja je počela 2008. bila najveća još od Velike Depresije krajem 1920-ih te je postojala mogućnost bankrota banaka pa čak i država, mnoge institucije i individualni investitori povlačili su depozite iz banaka i državnih obveznica te kupovali zlato da bi se zaštitili od najgoreg scenarija. Zbog toga je cijena zlata počela naglo rasti, što je privuklo i spekulante na financijskim tržištima koji su stvarali dodatnu potražnju i još više podizali cijenu zlata, zaključio je tim analitičara Admiral Marketsa
Od početka 2008., kada je cijena zlata bila približno 800 dolara po unci, do 2011. cijena zlata porasla je preko 140 posto, na više od 1.900 dolara po unci.
Mnogi su očekivali da će cijena zlata nastaviti rasti jer su centralne banke gotovo svih razvijenih zemalja, a pogotovo američka centralna banka, pokrenule različite programe poticanja gospodarske aktivnosti kroz koje su štampale tisuće milijardi dolara novog novca i ubacivale ih u financijski sustav. Povećanje količine novca u pravilu dovodi do porasta cijene svih fizičkih dobara, jer se količina fizičkih dobara relativno sporo povećava, a količina papirnog i digitalnog novca može se značajno povećati preko noći, zbog čega gubi na vrijednosti.
Dodatan je razlog rasta cijene zlata u recesijama pad kamatnih stopa. Padom prinosa na štednju u bankama i na državne obveznice u situaciji kada se povećava rizik tih oblika investiranja, mnogi štediše i investitori prebacuju novac iz banaka i obveznica u zlato kojem cijena u tom trenutku naglo raste. Budući da su za vrijeme recesije centralne banke gotovo svih razvijenih gospodarstva spustile kamatne stope praktički na nulu, ogromna količina kapitala počela se prelijevati u zlato i ostale plemenite metale.
Kada se kriza počela smirivati te se mogućnost potpunog urušavanja svjetskog financijskog sustava smanjila, velikim investitorima zlato više nije bilo toliko interesantno te mu je cijena počela padati. Od 2011., kada je dosegnula rekordu cijenu od preko 1.900 dolara po unci, pala je za 37 posto te trenutačno iznosi 1.213 dolara po unci. Samo od srpnja ove godine cijena je pala 10 posto.
Osim smirivanja krize i vraćanja povjerenja u fiat valute, uskoro više neće biti ni drugog najvažnijeg razloga rasta cijene zlata - niskih kamatnih stopa. Najveća i najvažnija centralna banka na svijetu (Američke Federalne rezerve) već dugo najavljuje da dolazi trenutak kada će početi dizati kamatne stope.
Ciklusi spuštanja i dizanja kamatnih stopa u pravilu traju godinama te će vjerojatno i ovaj put dugo rasti. Zbog toga će si sve više investitora postavljati pitanje - zašto držati zlato na kojem nemam nikakvu kamatu, kada u banci i na obveznicama mogu dobiti barem nekoliko posto godišnje. To će gotovo sigurno dovesti do nastavka prodaje zlata i prebacivanja novca u banke, obveznice i dionice.
S obzirom na to da je cijena zlata već sada, prije početka dizanja kamatnih stopa, pala 37 posto, vrlo je lako moguće da će još značajno pasti kada ciklus počne.
Očekivana cijena zlata na kraju 2014. velikih svjetskih banaka (trenutačno 1.213 USD po unci):
Goldman Sachs: 1.050 dolara po unci
Bank of America Merrill Lynch: 1.150 dolara po unci
Deutsche Bank: 1.141 dolara po unci
Societe Generale SA London: 1.050 dolara po unci
Westpac Banking Corp. Sydney: 1.020 dolara po unci
Postoji realna mogućnost da cijena zlata padne ispod tisuću dolara po unci u idućih godinu ili dvije. Neki analitičari upozoravaju da ni pad na 900 ili čak 800 dolara po unci ne treba iznenaditi.
Novi veliki trend rasta cijene zlata dogodit će se tek kada dođe do iduće recesije u SAD-u i ostatku zapadnog svijeta.
