Trenutak kada će se to dogoditi nitko ne može pouzdano predvidjeti, ali trendovi su neumoljivi. Prema podacima Deutsche Bank o kretanju CDS spreadova, pomoću kojih se mjeri potencijalni rizik od bankrota pojedine države, Hrvatska se nalazi na visokom petom mjestu, među 49 zemalja s vjerojatnošću bankrota od 4,1 posto u idućih godinu dana. Na prvom mjestu te crne liste nalazi se Venezuela, zemlja rastrzana unutarnjim nemirima nakon smrti Huga Chaveza. Rizičnije su od Hrvatske još ratom zahvaćena Ukrajina, sankcijama pritisnuta Rusija te Argentina koja je ove godine doživjela selektivni bankrot.

Iako izračun Deutsche Banka djeluje dramatično, po svemu sudeći, iduću godinu još možemo mirno spavati. Naime, većina analitičara procjenjuje da će se u 2015. zadržati niske kamatne stope na svjetskom tržištu zbog nastavka ekspanzivne monetarne politike središnjih banaka. Dok je situacija takva, i Hrvatska će imati pristup jeftinom novcu.

Međutim, već 2016. mogla bi biti fatalna za državne financije. Prema mišljenju ekonomskih analitičara, ako ne poduzmemo odlučnije proračunske rezove, do kolapsa će doći za dvije do tri godine. Investicijski stručnjak Tonči Korunić s bogatim iskustvom u međunarodnim investicijskim krugovima, smatra da je točka s koje nema povratka trenutak kada udjel kamata u proračunskim rashodima dosegne 10 posto. Trenutačno se taj udjel kreće oko sedam posto s tendencijom rasta, a ako se popne na dvoznamenkastu razinu, Korunić tvrdi da će strani investitori zavrnuti pipu.

'To što je s aspekta strukture vanjskog deficita voda došla do grla ne znači da nas strani investitori još neko vrijeme neće financirati', smatra ekonomski analitičar Luka Brkić koji smatra da nije ključno hoće li to trajati još godinu ili dvije. Hrvatskoj će se to dogoditi prije ili kasnije ako ne osigura gospodarski rast minimalno u visini realnih kamatnih stopa koji bi joj omogućio vraćanje kredita i zaustavljanje trenda rasta javnog duga.

Glavni ekonomist Societe Generale Splitska banke Zdeslav Šantić očekuje rast kamatnih stopa već u 2016., koja će po njemu biti godina otrežnjenja. 'Zbog rasta kamatnih stopa u 2016., Hrvatska će morati provesti značajniju fiskalnu prilagodbu', smatra Šantić.

Neki ekonomisti smatraju da se rizik od bankrota može smanjiti restrukturiranjem javnog duga. S idejom da Hrvatska narodna banka krene u otkup državnih obveznica kako bi se smanjili troškovi javnog duga proljetos je izašao bivši guverner Željko Rohatinski. Za intervenciju monetarne politike zalaže se i Ljubo Jurčić. Za obuzdavanje deficita Jurčić predlaže zamrzavanje drugog mirovinskog stupa te restrukturiranje javnog duga tako da se prebaci na domaće financiranje. Na taj način bi se, prema njegovu mišljenju, mogli prepoloviti troškovi kamata.

Nema sumnje da bi se restrukturiranjem javnog duga dobilo na vremenu, ali svi se slažu da bez odlučnijih mjera ekonomske politike Vlade na rezanju rashoda i pokretanju gospodarskog rasta nema čarobne formule koja bi nas dugoročno mogla spasiti od bankrota.