Najnovija Trumpova odluka da će Kanada i Meksiko plaćati carinu u iznosu od 25 posto preko noći protresla je trgovinski svijet. Iz njegovih izjava može se zaključiti da će se i Europska unija ubrzo naći na tapetu.

U ponedjeljak je objavljeno da je Kanada uspjela kupiti mjesec dana. Njezin premijer Justin Trudeau, nakon što je dva puta telefonski razgovarao s Trumpom, rekao je da će carine biti odgođene za 30 dana, izvijestio je The New York Times.

Američki uvoz iz Meksika i Kanade iznosio je gotovo 900 milijardi američkih dolara 2023., a opskrbni pravci između triju zemalja koje povezuje trgovinski sporazum čvrsto su integrirani. Nove carine mogle bi izazvati komplikacije poduzećima koja posluju u jednoj ili više njih.

'To je ono što se zove meka sila, tj. soft power. On zapravo kreće s promjenama carina ovim zemljama kojima je nagovijestio promjene odnosa, a koje su najbolnije jer direktno utječu na radna mjesta i proizvodnju. Rokom od 30 dana pokazuje da je spreman na razgovor. Ovo je razdoblje između nagovještaja i krajnjeg roka te će pokazati u kojem smjeru ide. Teško je to procijeniti dok ne uhvati, uvjetno rečeno, neku konkretnu formu', rekao je Mladen Vedriš.

Kristijan Kotarski također kaže da treba vidjeti kako će izgledati razvoj situacije.

'Treba vidjeti kako će realizirati tu prijetnju spram EU-a jer je sada sve još uvijek u fazi najave. Ono što je vidljivo to je da je 'naciljao' određene sektore, perjanice izvoza Europske unije. To su farmaceutski proizvodi i automobili, u kojima EU ima najveći suficit u trgovini sa SAD-om', objasnio je Kotarski.

Odnos EU-a i Amerike

'Europska unija je vrlo, vrlo loša prema nama', rekao je američki predsjednik prije nekoliko dana.

Kotarski je pojasnio da Trump želi smanjiti trgovinski deficit SAD-a s EU-om.

'To naravno ide nauštrb smanjenja izvoza Europske unije u SAD i/ili povećanja američkog izvoza u EU. Ne možete preko noći ili u kratkom periodu eliminirati taj deficit. Ključno pitanje je koliko bi to bilo dobro ako smatramo da ipak nekakva podjela rada i specijalizacija trebaju postojati na globalnoj razini. No sigurno će ići u smjeru smanjenja visine trgovinskog deficita s EU-om uvođenjem carina i nastojanjem za reindustrijalizacijom SAD-a', rekao je.

Pojašnjava da je američki cilj da Europa počne kupovati više njihovih poljoprivrednih proizvoda i automobila.

'U svakom slučaju, ono što je Trumpova namjera to je da se taj deficit smanji i da EU počinje kupovati više američkih poljoprivrednih proizvoda, automobila i drugih stvari. Naravno, tu je još u džepu ova priča s LNG plinom i s većom vojnom potrošnjom. Ključno pitanje je što će Trump realizirati od tih prijetnji. Znamo da je on zapravo predvidljivo nepredvidljiv. To je zapravo najgora stvar u cijeloj ovoj priči, jer da biste mogli planirati kao osoba koja je odgovorna za ogroman korporativni sustav, da biste zapravo znali što s investicijama, što sa zapošljavanjem, što s plasmanom proizvoda, morate ipak imati neki stupanj izvjesnosti', rekao je Kotarski.

'Ima još nešto na čemu će Trump inzistirati, a to su sniženje cijena energenata i veća orijentacija Europe na američke izvore energije, prvenstveno naftu i plin, u odnosu na ono što je bilo do sada, a osobito u odnosu na Rusiju', dodao je Vedriš.

Njemačka na udaru

Oboje spominju Njemačku kao ključnu državu u Europskoj uniji, naglašavajući njezinu automobilsku industriju.

'Tu je Njemačka zapravo glavna, pogotovo zbog automobila. U Uniji praktički 70 posto trgovinskog suficita ostvaruje ona sama. I na to Trump naprosto želi utjecati prijetnjama carinama. Vidjet ćemo sad je li to samo trik, alat prisile da se Njemačka rekonfigurira, recimo da više počne raditi na tome da pojača potrošnju kod kuće kako bi se usisao taj proizvodni kapacitet. Njemačka konkretno ima jako veliku proizvodnju u odnosu na ono što Nijemci sami po sebi konzumiraju kod kuće', rekao je Kotarski.

'Doći će do nove podjele karata', zaključio je Trump po pitanju Njemačke.

Uloga Kine kao ekonomske megasile

'Ako se dogodi fragmentacija tržišta između zapadnih država, između dosadašnjih saveznika EU-a, SAD-a, pa onda i Japana, Australije, Velike Britanije, Kanade i Južne Koreje, ako se taj zapadni blok počne međusobno svađati, dugoročno će doći do smanjenja efikasnosti. Izgubit ćemo svi mi uključeni u trgovinski rat, a najviše će zapravo od toga profitirati Kina. To je jučer rekla i Kaja Kallas', podsjetio je Kotarski.

Istaknuo je pritom posjet Xi Jinpinga Europi, kada je obišao Pariz, Beograd i Budimpeštu s ciljem da se iznutra 'otupi europska oštrica spram Kine i smanji razina carinske zaštite EU-a u odnosu na Kinu'.

'Kao najveći pobjednik iz svega toga proizlazi Kina', zaključio je.

'U svakom slučaju, ako Trump krene s tim carinama, treba imati na umu to da smo mi carinska unija. Tako da ne može odabrati pojedinačnu zemlju i uvoditi različite carine njoj u odnosu na druge jer sve imamo zajedničku carinsku politiku prema SAD-u i prema svim ostalim državama u svijetu', kazao je Kotarski.

Vedriš konstatira da će on pregovarati s pojedinim državama.

'Trump do sada nije pokazao interes razgovarati s Europskom unijom kao cjelinom, već će nastaviti pregovore i svesti ih na pojedine države i proizvode', rekao je.

Što je s Hrvatskom?

Za sada Hrvatska nema razloga za brigu.

'Hrvatska ne bi trebala biti visoko na listi prioriteta. Štoviše, imate Trump Risk Index, koji je kreirao Economist Intelligence Unit krajem prošle godine, kada je on pobijedio na američkim predsjedničkim izborima. Hrvatska je zapravo država koja bi bila potencijalno među najmanje izloženima američkim trgovinskim restrikcijama. Razlog je to što konkretno nemamo velik suficit u trgovini sa SAD-om. U posljednjih deset godina, u većini godina, imali smo trgovinski suficit, ali to su mali suficiti. U nekoliko godina zapravo se taj suficit čak i preokrenuo, pogotovo 2021. i 2023., kad smo uvozili više LNG plina iz SAD-a', obrazložio je Kotarski.

Kao razloge on navodi to da smo mala država. Ono daleko važnije je to da nemamo suficit koji bi prema Trumpovu shvaćanju ekonomije bio ekvivalentan 'pljački američkih radnika i iskorištavanju SAD-a u ostatku svijeta'.

S druge strane, farmaceutska industrija u Hrvatskoj ima razloga za brigu ako on odluči staviti poreze na njihove proizvode. Kotarski kaže da oko 35 posto hrvatskog izvoza čine upravo farmaceutski proizvodi u vrijednosti od oko 250 milijuna dolara.

'Dugoročno gledajući, ako potraje trgovinski rat između EU-a i SAD-a, onda naravno ne trebamo gledati samo naš direktan izvoz u SAD, već indirektne učinke. Recimo, ako Trump uvede carine Njemačkoj i zbog toga pati njezina autoindustrija, automatski se to u određenoj mjeri prelijeva na niži dolazak njemačkih turista u Republiku Hrvatsku, manju kupovinu hrvatskih proizvoda ili manja ulaganja Njemačke u Hrvatsku. To onda sigurno može štetiti i hrvatskoj ekonomiji. Ne vjerujem da nas to može gurnuti u recesiju, ali sigurno će smanjiti stopu rasta za koju decimalu. Sve dok se iz EU-a u Hrvatsku slijeva vodopad novca, recesija nije izgledna', zaključio je Kotarski.

Vedriš je spomenuo važnost LNG terminala jer stavlja Hrvatsku u dobru situaciju u periodu borbe za energiju.

'Ono što je prednost Hrvatske to je da imamo terminal, izgrađen uz snažan američki poticajni faktor te dobrim dijelom europskim sredstvima, tako da je to u ovoj novoj podjeli energetskih karata određeni plus za nas', istaknuo je Vedriš.