Ministarstvo je, naime, u srijedu otvorilo javno savjetovanje o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o zaštiti potrošača te sve zainteresirane pozvalo da svoje primjedbe dostave do 21. lipnja.

Izmjenama se želi unaprijediti zaštitu potrošača, posebice vezano za telefonsko nuđenje proizvoda i usluga i sklapanje ugovora putem telefona.

'Naime, u praksi trgovci često telefonski kontaktiraju potrošače i nude im svoje proizvode i usluge, ne obraćajući pažnju na vrijeme i učestalost pozivanja. Isto tako, ranjiviji potrošači starije životne dobi, postali su mamac predstavnicima pojedinih trgovaca za ostvarivanje boljih poslovnih rezultata', upozoravaju iz Ministarstva.

Stoga se, sukladno praksama zemalja članica EU, poput Njemačke, Grčke, Italije, Velike Britanije ili Belgije, predlaže uspostavljanje registra u kojeg bi građani, koji ne žele primati takve pozive ili poruke, upisali svoj broj telefona. Taj bi registar potrošača koji ne žele biti kontaktirani u okviru promidžbe i prodaje putem telefona vodila Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).

'Trgovci će morati provjeriti je li potrošač upisan u registar, odnosno želi li primati njihove promidžbene obavijesti prije negoli kontaktiraju potrošača telefonom ili porukom. Na taj način zaštitit će se ranjivi potrošači, koji često i ne razumiju što im se nudi, odnosno nisu svjesni da sklapaju ugovor', ističu iz Ministarstva.

Ako trgovac kontaktira potrošača koji ne želi primati pozive ili poruke u svrhu promidžbe, a čiji je broj upisan u registar, izmjene zakona predviđaju novčanu kaznu u iznosu od 10.000 do 100.000 kuna.

Nadalje, ističu iz Ministarstva gospodarstva, osim što je potrošačima potrebno omogućiti da ne primaju promidžbene obavijesti putem telefona i poruka ako to ne žele, praksa pokazuje da je potrošače potrebno zaštititi i kada sklapaju ugovor o uslugama putem telefona.

'Naime, potrošači vrlo često nisu ni svjesni činjenice da je pri komunikaciji s trgovcem putem telefona vezanoj za pojedinu uslugu, došlo do sklapanja ugovora, već toga postaju svjesni tek kad im usluga bude pružena ili kad im za istu bude ispostavljen račun. Stoga se prijedlogom izmjene Zakona jasnije uređuje trenutak sklapanja ugovora putem telefona', navode iz resora gospodarstva, u čijoj je nadležnosti i zaštita potrošača.

Zakonski bi se tako propisalo da je u slučaju sklapanja ugovora o uslugama na daljinu putem telefona trgovac dužan potrošaču dostaviti ponudu na trajnom mediju, a ugovor se smatra sklopljenim kada potrošač potpisanu ponudu pošalje trgovcu.

Novina je i odredba kojom se uređuje plaćanje predujmom. U slučaju kada trgovac nije ispunio ugovor, dužan je vratiti potrošaču uplaćeni predujam uvećan za zakonske zatezne kamate umjesto kamata poslovne banke na oročenu štednju, kako je propisano važećim Zakonom, objašnjavaju iz Ministarstva.

Izmjenama se jasnije uređuju i pravila u pogledu posebnih oblika prodaje (akcije, sezonskog sniženja i sl.), a posebice u odnosu na obvezu isticanja dviju cijena tijekom posebnih oblika prodaje.

Slijedom preporuka Europske komisije, a u skladu s Direktivom o potrošačkim pravima, koja dozvoljava državama članicama propisivanje dodatnih zahtjeva kod ugovora sklopljenih unutar poslovnih prostorija, i dalje ostaje obveza za isticanjem dviju cijena kod tzv. klasičnih ugovora, dok se kod ugovora sklopljenih izvan poslovnih prostorija i ugovora na daljinu, te odredbe neće primjenjivati.

Ministarstvo podsjeća i da su se trgovci kontinuirano žalili na poteškoće kod obveznog isticanja dviju cijena u slučajevima kad posebni oblici prodaje traju kraće vrijeme, posebice kada se radi o posebnom obliku prodaje koji započinje u određenom dijelu dana i traje svega nekoliko sati.

Stoga se predlaže da se obveza isticanje dviju cijena ne primjenjuje na situacije kada posebni oblici prodaje traju najdulje 3 dana. To, objašnjavaju iz Ministarstva, znači da će svaki trgovac u prodajnom prostoru biti obvezan i dalje isticati redovnu i cijenu za vrijeme posebnog oblika prodaje, osim ako takav oblik prodaje traje vrlo kratko razdoblje, odnosno maksimalno do 3 dana.

Ministarstvo napominje i kako je u vezi termina koji se odnose na početak sezonskog sniženja predviđeno usklađivanje s poslovnom praksom trgovaca, kao i pojedinim vrstama roba te da će se ta problematika detaljnije urediti donošenjem pravilnika.