Znanstvenici Ivana Draženović, Marina Kunovac i Dominik Pripužić analizirali su i usporedili domaće i strane podatke o novoj hrvatskoj emigraciji.

Njihov zaključak je da bi stvaran broj iseljenika mogao biti čak 2,6 puta veći od službenih statistika.

Prema domaćoj statistici, Hrvatsku je od 2013. do 2016. napustilo 102.000 ljudi. S druge strane, inozemni registri govore kako se iz Lijepe Naše u istom razdoblju iselilo čak 230.000 građana.

Najveći broj ljudi iselio se u Njemačku, čak više od 71 posto. Na drugom mjestu je Austrija sa 7,6 posto, a na trećem Irska sa 6,7 posto.

U istraživanju se kao glavni razlog iseljavanja navodi kretanje radne snage unutar EU-a, percepcija iseljenika o boljim uvjetima života u drugim članicama Europske unije te veći stupanj njihova razvoja.

U odnosu na prijašnje valove iseljavanja, smanjila se prosječna dob iseljenika. Primjerice, u razdoblju od 2001. do 2013. godine prosječni hrvatski emigrant imao je 41,5 godina, a u 2016. godini 33,6 godina.

Autori studije ističu kako je emigracija mladih ljudi nesumnjivo gubitak za Hrvatsku, ali dugoročno ukupni učinci iseljavanja i ne moraju biti tako pogubni, osobito ako se vrati dio mladih.

'Emigracija vodi unaprjeđenju znanja i vještina iseljenika, s obzirom na to da se njihovo znanje povećava zbog izloženosti međunarodnoj konkurenciji', navodi se u analizi.

Isto tako, za one koji ostaju povećava se mogućnost zapošljavanja, rastu plaće, smanjuje se stopa nezaposlenosti te dolazi do aktiviranja dugotrajno nezaposlenih osoba.

Opet, masovno iseljavanje ugrožava mirovinski sustav i sustav socijalne skrbi.

'Sveukupni učinci iseljavanja ovisit će o sinkronizaciji obrazovne politike s potrebama tržišta rada, sveukupnom stupnju gospodarskog razvoja i budućem ekonomskom rastu. U srednjem roku fenomen emigracije vjerojatno će imati jak učinak na hrvatsku ekonomiju', zaključuju na kraju analize stručnjaci Instituta za javne financije.