Svaki Hrvat godišnje prosječno pojede 5,7 litara sladoleda, što nas svrstava u kategoriju nacija 'sladoljubaca'. Umjesto lješnjaka, šumskog voća ili jagode, prije ćemo posegnuti za mliječnim okusima, vanilijom i čokoladom, bez obzira na godišnje doba. O tome koliko volimo hladno i slasno osvježenje, govori i činjenica da hrvatski proizvođači sladoleda iz godine u godinu povećavaju proizvedene količine sladoleda, a put do kupaca utiru novim okusima, maštovitim imenima i praktičnim pakiranjima
Dok je zagrebački Ledo sladolednu sezonu otvorio s čak 44 nova proizvoda, u makarskom Premisu ove godine spremni su proizvesti 550.000 litara sladoleda, što je povećanje za oko 15 posto u odnosu na protekle dvije godine. Ledovi sladoledi, pak, 'lizali' su se za 20,3 posto više lani nego 2014. godine. Iako je sladoled donedavno bio slastica rezervirana samo za ljetne mjesece, trendovi su se promijenili. Sladoljupci ga se ne odriču ni zimi jer je poznato kako sladoled proizvodi hormon sreće. Dokazano je, naime, kako njegovi određeni sastojci poput čokolade, kakaa ili voća direktno utječu na razinu serotonina koji poboljšavaju raspoloženje. No unatoč tome, prodaja je ipak na vrhuncu u najvrelijim danima srpnja i kolovoza. Takvi rezultati pripisuju se očekivanom povećanju broja stranih gostiju koji dolaze u Hrvatsku.
'Za svaku sezonu ciljamo nove potrošačke niše i uvodimo nove kategorije kako bismo potrošačima ponudili nešto novo. Kao kompanija s dugogodišnjom tradicijom osluškujemo potrebe i želje, a inovativan pristup, moderna tehnologija i kvalitetna sirovina, temelji su na kojima Ledo gradi uspješnu strategiju osvajanja i zadržavanja izuzetno jake i stabilne pozicije u regiji, ali i ostatku svijeta. Koliko se uspješno nosimo i s najvećim svjetskim kompanijama u segmentu sladoleda, potvrdilo je zadnje istraživanje Euromonitora, prema kojemu Ledo čvrsto drži visok udjel na tržištu cijele Adria regije', odgovorili su tportalu iz Leda, najvećeg regionalnog proizvođača sladoleda koji je prošle godine uprihodio 1,34 milijarde kuna, dok mu je dobit iznosila 199,26 milijuna kuna.
Tko su najveći sladoljupci
Najviše je ljubitelja sladoleda među Zagrepčanima i Dalmatincima, a slijede ih Slavonci, pokazalo je istraživanje ove kompanije koje su proveli u suradnji s agencijama Ipsos Puls i Valicon. Što se tiče nacije, možemo se svrstati među 'sladoljupce'. Godišnje svatko od nas pojede prosječno 5,7 litara sladoleda, što je gotovo identično EU prosjeku (5,6 litara). Najvećim potrošačima sladoleda u Europi smatraju se Finci, Norvežani i Šveđani koji godišnje pojedu između 9 i 13 litara, dok vrh svjetske liste predvode Amerikanci s godišnjom potrošnjom po stanovniku od preko 20 litara.
'Ledo je, osim u Hrvatskoj, izuzetno popularan i u svijetu. U svojem cjelokupnom asortimanu ima čak 210 različitih sladoleda, a trećinu svoje proizvodnje izvozi na više od dvadeset stranih tržišta u Europi, Africi i Aziji', napominju iz Leda koji je ove sezone potrošače 'pogodio' inovativnim 'heštegom', po obliku jedinstvenim sladoledom u svijetu, koji je na dva štapića pa se lako može dijeliti. Riječ je o ukusnoj kombinaciji vanilije s preljevom od naranče, koji je dobitnik i nagrade CROPAK.
I Talijani će jesti sladoled po makarskoj recepturi
Kontinuirano povećanje prodaje sladoleda bilježe i u obiteljskoj tvrtki Premis iz Makarske. U sladoledarski biznis obitelj Premeru krenula je još 1992. godine uz tehničku i tehnološku pomoć talijanskih partnera po čijim recepturama i danas rade. S proizvodnjom su startali u prizemlju kuće, a danas slove za drugog po veličini proizvođača sladoleda u Hrvatskoj. Prije dvije godine osmislili su 'cup to go' koji će se, kako su već nešto ranije ove godine rekli, po njihovoj licenciji proizvoditi u Italiji. Riječ je o gotovom proizvodu s poklopcem koji može kupiti bilo koji ugostitelj, a dolazi u tri različita okusa, vaniliji, čokoladi i jogurtu, koji se, prema želji kupca, obogaćuju različitim dodacima i umacima za sladoled.
'Ove godine planiramo proizvesti 550.000 litara sladoleda, što je otprilike za oko 15 posto više nego prethodnih dvaju ljeta. Lani smo proizveli oko 480.000 litara. Na jadranskoj obali je znatno veća prodaja tijekom ljetnih mjeseci, dok zimi raste na kontinentu. Razlika između ljeta i zime je ogromna, odnosno u zimskim mjesecima prodaje se manje od pet posto ljetne prodaje. Međutim, i to je napredak jer je u našoj tvornici prije šest, sedam godina tijekom zimskih mjeseci prodaja iznosila nula kuna', odgovara za tportal Zoran Premeru, komercijalni direktor makarske tvrtke Premisa koja je, prema službenim podacima, prošle godine uprihodila 4,83 milijuna kuna, dok joj je dobit iznosila 50,69 tisuća kuna.
