Hrvatski poduzetnici zasigurno će drugo tromjesečje ove godine pamtiti kao jedno od najtežih razdoblja u poslovnoj povijesti. O tome svjedoče i polugodišnji rezultati kompanija koji ovih dana stižu na Zagrebačku burzu. Zbog razornih posljedica zaključavanja gospodarstva gotovo sve tvrtke pretrpjele su snažan pad prodaje, a većina ih je polugodište završila s gubitkom. Ipak, i u takvim uvjetima pojedine su kompanije uspjele prosperirati
Restriktivne mjere nametnute u borbi protiv pandemije koronavirusa najteže su pogodile turističke kompanije i prijevoznike. S druge strane, puno veću otpornost na krizu pokazale su tvrtke iz prerađivačke industrije, među kojima su neke poslovale i bolje nego lani.
Najjači poslovni šok doživjela je Ina, koju je uzdrmao povijesni potop cijena nafte i snažan pad potrošnje prouzročen obustavom putovanja. U takvim uvjetima Inini prihodi od prodaje potonuli su gotovo 30 posto (na 7,3 milijarde kuna), a za razliku od dobiti koja je lani iznosila 188 milijuna kuna, ove godine zabilježen je gubitak od 965 milijuna kuna. Iz Ine ističu kako se popuštanjem restriktivnih mjera povezanih s pandemijom Covida-19 globalno tržište nafte počelo stabilizirati, ali napominju da je industrija nafte i plina i dalje daleko od potpunog oporavka.
vezane vijesti
Pandemija je u drugom tromjesečju gotovo potpuno paralizirala hotelijere. Dok su proteklih godina prihodi u predsezoni najviše rasli, ove godine izostali su pa svi hotelijeri bilježe ogromne gubitke. Rovinjska Maistra, koja posluje u sastavu Adris grupe, pretrpjela je pad prihoda od 71 posto, a gubitak se popeo na 170,5 milijuna kuna. Još veći pad prihoda (-78 posto) bilježi Plava laguna, uknjiživši gubitak od čak 207 milijuna kuna. Koronakrizom je najteže pogođena Valamar Riviera s padom prihoda od 81,6 posto i rekordnim gubitkom od 321,4 milijuna kuna.
Među istaknutim gubitnicima našli su se i prijevoznici. U uvjetima drastičnog pada potražnje nacionalnom zračnom prijevozniku Croatia airlinesu prihodi su potonuli 55 posto, a gubitak se više nego udvostručio, dosegnuvši 175 milijuna kuna.
U velikom minusu je i pomorski prijevoznik Atlantska plovidba. Izrazito niske cijene vozarina u segmentu rasutih tereta zbog smanjenog obujma međunarodne trgovine srezale su prihode dubrovačkog brodara za 22 posto i gurnule ga u gubitak težak 57,2 milijuna kuna.
U krizi su puno bolje prošli tankerski prijevoznici pa je tvrtka Tankerska Next Generation zabilježila pet puta veću dobit nego lani, uz približno istu razinu prihoda.
Koronakriza je pogodila i banke, ali one još uvijek bilježe solidnu dobit. Zagrebačka banka u prvom je tromjesečju zaradila 775 milijuna kuna, što je za 39 posto manje nego u istom razdoblju lani. Dobit Privredne banke potonula je 51 posto, na 420,8 milijuna kuna, a najmanje je krizu osjetila Hrvatska poštanska banka te bilježi pad dobiti od svega 8,7 posto.
U nastavku godine poslovanje banaka bit će pod velikim pritiskom zbog slabljenja kreditne aktivnosti i produljenja moratorija na otplatu kredita. Kako bi prebrodile krizu, banke ove godine neće isplaćivati dividendu, a mjerama monetarne politike osigurana im je dodatna likvidnost.
Prerađivačka industrija manje je pogođena koronakrizom. Najteži udar pretrpjela je autoindustrija zbog prekida proizvodnje i prodaje. No vodeći domaći proizvođač auto dijelova AD Plastik, unatoč gotovo dvomjesečnoj obustavi proizvodnje, uspio je zadržati pozitivan rezultat. Zbog lockdowna pretrpio je pad prihoda od 23,1 posto, a dobit mu je potonula za 70 posto, na 17,3 milijuna kuna. I u nepovoljnim okolnostima AD Plastik uspio je značajno smanjiti financijski dug prodajom neoperativne imovine. U solinskoj kompaniji naglašavaju da su mjerama štednje i korištenjem dostupnih državnih potpora osigurali pretpostavke za nesmetan nastavak poslovanja.
Pozitivno je poslovala i Auto Hrvatska, vodeća domaća trgovina automobilskim dijelovima. Doduše, dobit od 11,7 milijuna kuna bila je upola manja nego lani, a prekid poslovanja srezao je poslovne prihode za četvrtinu.
Fatalno tromjesečje najlakše su pregrmjeli proizvođači hrane, među kojima su neki čak postigli poslovni uzlet. U jeku koronakrize zablistala je Podravka te je zabilježila rast poslovnih prihoda od 4,5 posto i skok dobiti za 16,2 posto. U koprivničkoj kompaniji naglašavaju da je rasla prodaja organskog asortimana u oba poslovna segmenta (prehrana i farmaceutika), što je uz istovremenu kontrolu operativnih troškova rezultiralo rastom profitabilnosti.
Rast profita ostvario je i Kraš, ali uz blag pad prodaje. Unatoč padu prihoda za oko dva posto, Kraš grupa u prvoj polovini godine poslovala je s neto dobiti od 13,4 milijuna, što predstavlja porast od 15,3 posto.
Visoku otpornost na koronakrizu pokazala je i Atlantic grupa. Tedeschijevoj tvrtki prihodi su oslabili za svega 0,9 posto, a kada se u obzir uzmu i dijelovi poslovanja dezinvestirani prošle godine, ukupan pad iznosi 4,5 posto. Dobit je bila za trećinu slabija nego lani, ali iz Atlantica napominju da su polugodišnji rezultati opterećeni s 34,8 milijuna kuna jednokratnih troškova koji se u najvećoj mjeri odnose na donacije i druge troškove vezane uz sprječavanje širenja pandemije.
Odlične rezultate u pandemijskim uvjetima ostvarila je Petrokemija. Kutinski proizvođač mineralnih gnojiva bilježi dobit od 236 milijuna kuna, što je osam puta više nego lani, unatoč nešto slabijoj prodaji. Nekadašnji gubitaš u ovoj godini je doživio pravi procvat zahvaljujući unapređenju poslovnih procesa i niskoj cijeni prirodnog plina, glavne sirovine u proizvodnji gnojiva.
U kompaniji ističu da pandemija Covida-19 u prvom polugodištu nije imala negativan utjecaj na potražnju za mineralnim gnojivima, što je uz sposobnost društva da održava kontinuiranu proizvodnju rezultiralo visokom količinom proizvodnje i prodaje.
