Mogu li se usporediti Jadranka Kosor i Margaret Thatcher, odnosno gospodarska situacija u Velikoj Britaniji sredinom 80-ih s trenutnim stanjem u Hrvatskoj?

Uspoređivati Thatcher s Kosor je vrlo nespretno. Nemojte me krivo shvatiti! To ne znači da imam negativno mišljenje o hrvatskoj premijerki.

S druge strane, zaista postoji sličnost između gospodarske situacije u Velikoj Britaniji krajem 70-ih i početkom 80-ih godina s današnjim stanjem u Hrvatskoj. I mi smo tad imali industriju koja je stvarala velike gubitke i preveliku javnu administraciju.

Kako bi Thatcher riješila problem hrvatskih brodogradilišta?

Prije tridesetak godina i britanska su brodogradilišta bila neefikasna te su živjela od državne pomoći. Slično kao i danas, globalno tržište brodova bilo je u krizi. Zbog toga nismo odmah išli u privatizaciju, već smo smanjili novac kojim je država potpomagala brodogradnju. Značajno je srezan broj zaposlenih, a za njih su osigurane velike otpremnine, da se mogu prekvalificirati i započeti novi život.

Ekonomski je isplativije dati novac ljudima izravno u ruke nego ga potrošiti na neefikasnu industriju. Tek kad se globalna situacija popravila išlo se u privatizaciju.

Što će Hrvatskoj donijeti ulazak u Europsku uniju?

Velika Britanija često se ne slaže s potezima Europske unije. Ali mi sa 60 milijuna ljudi i s jednim od pet vodećih svjetskih gospodarstava sebi to možemo dopustiti. Hrvatska, svjestan sam, nije u takvom položaju.

Ali hrvatski političari misle da će Europa riješiti sve vaše probleme. Neće! Nitko neće doći izvana s čarobnim štapićem da vas izvuče iz nevolja. Morate to napraviti sami. Istina je i to da vas sve bliži ulazak u EU, odnosno njezina pravila, tjera na brže rješavanje nekih stvari, kao što je, naprimjer, brodogradnja.

Međutim, EU neće riješiti vašu slabu produktivnost, preveliku regulaciju na tržištu rada i neefikasnu državnu administraciju. Ulaskom u EU dobit ćete još više regulacije i birokracije.

Kad postanete dio EU, izgubit ćete monetarnu nezavisnost, značajan mehanizam za obranu od ekonomskih kriza. Znam da je ta nezavisnost samo djelomična. Hrvatska je visoko euroizirana zemlja. Zbog političkih razloga vezali ste kunu uz europsku valutu, pa sad zbog velikog vanjskog duga ona mora ostati snažna.

Uzmimo za primjer Irsku. Dok nije bila članica EU, Irska je imala domaću valutu vezanu uz britansku funtu. Kad je prihvatila euro, više nije mogla povećati kamatne stope da savlada inflaciju. Sad je zbog globalne financijske krize skoro bankrotirala, jer nije mogla utjecati na monetarnu politiku.

Je li korupcija najveći hrvatski problem, kao što upozoravaju iz EU?

Korupcija nije vaš najveći problem, ona je samo rezultat određenih uvjeta. U ljudskoj je prirodi to da će većina iskoristiti priliku, ako se ona ukaže, da dođe do lake zarade.

Vaš osnovni problem je što velik broj ljudi i kompanija ovisi o Vladi i državnom sektoru. Političari su stalno u napasti da budu korumpirani. Rješenje je oduzeti moć političarima i korupcija će se smanjiti. Oni sami nisu zainteresirani za promjene jer će izgubiti utjecaj.

Hrvati su često previše kritični prema svojoj zemlji. Kako vi vidite Hrvatsku?

Niste ni svjesni da imate veliku sreću što živite u zemlji poput Hrvatske. Osim prirodnih ljepota, imate kulturno i solidno obrazovano stanovništvo, a kriminala mnogo manje nego u Velikoj Britaniji. U Londonu, kad navečer izađem u grad, moj život je u opasnosti. U Hrvatskoj se osjećam mnogo sigurnije.