Kako u svom prvom intervjuu za hrvatske medije, točnije za Jutarnji list, Kostas Nebis naglašava kako Hrvatski Telekom u tim promjenama želi biti prepoznat za ključnog aktera procesa digitalizacije hrvatskog društva.

Prvi ste stranac na čelu najveće hrvatske telekom kompanije. Kako je došlo do toga da jedan Grk dođe na čelo Hrvatskog Telekoma?

- Drago mi je što sam dobio priliku biti u Hrvatskoj koju doživljavam kao lijepu, prijateljsku i sigurnu zemlju, zemlju ponosnih i velikih ljudi, koji su kroz povijest i na mnogim poljima ljudskog djelovanja pokazali da njen značaj i utjecaj nadmašuju veličinu zemlje. Oduševljen sam što se moja obitelj brzo uklopila, a za samo nekoliko mjeseci boravka ovdje zaista smatramo Hrvatsku svojim domom. Svi učimo hrvatski jezik i vrlo smo motivirani da ga što prije govorimo. S druge strane, vjerujem kako je ovo velika prilika da temeljem svog dvadesetogodišnjeg iskustva u telekom sektoru pridonesem daljnjem jačanju pozitivnog utjecaja Hrvatskog Telekoma na ovu prekrasnu zemlju. U tom smislu, smatram da mi iskustvo koja sam imao u Grčkoj pomaže u određivanju moje uloge u Hrvatskoj.

Kako vidite svoju ulogu?

- Da bih odgovorio na to pitanje, važno je prvo objasniti kako vidim ulogu Hrvatskog Telekoma. Spomenuo sam već da u telekomunikacijskom sektoru radim već dvadeset godina i u tom periodu radio sam na raznim pozicijama, raznim razinama menadžmenata i u različitim fazama razvoja industrije. Ipak, ako bih jedno iskustvo iz tog perioda morao definirati kao prijelomno, onda bi to bilo razdoblje koje sam proveo kao član uprave za komercijalne poslove Cosmotea - najvećeg grčkog mobilnog operatora - u vrijeme kad je Grčka bila u najgoroj fazi ekonomske recesije. Vjerujem da se o toj krizi i u Hrvatskoj dosta zna, no možda ljudi baš nemaju jasnu sliku o njezinim razmjerima. Kriza je u svega nekoliko godina smanjila grčki BDP za 25 posto, raspoloživi dohodak građana pao je za 30 posto, a stopa nezaposlenosti porasla na 28 posto. To iskustvo snažno me oblikovalo i učvrstilo moj stav o tome koliko je važno da se poslovanje tvrtke temelji na pozitivnom doprinosu cijelom društvu. Tako vidim i poziciju HT-a. Mi smo ključni čimbenik digitalizacije Hrvatske, imamo ključnu ulogu u osiguravanju jednakog pristupa najnovijoj tehnologiji u svakom kutku zemlje. To je strahovito važna uloga. Moja uloga u HT-u jest da osiguram da tu misiju, koja je sadržana u sloganu Svijet boljih mogućnosti, i realiziramo, te da je ugrađena u našu korporativnu kulturu.

Korporativna kultura često se u javnosti doživljava kao neki apstraktan pojam ili fraza bez pravog značenja...

- Iz moje perspektive, kultura je okosnica svih transformacijskih inicijativa koje pokrećemo i putem kojih želimo postići svoj cilj: postati lider u zadovoljstvu zaposlenika i zadovoljstvu korisnika. Dakle, vrlo izravno rečeno, želimo biti najbolji poslodavac u zemlji te najbolji pružatelj telekomunikacijskih i digitalnih usluga. Ta dva cilja su povezana. I jedan i drugi ostvarit ćemo tako da stvorimo tvrtku koja je orijentirana prema korisniku, jednostavna u donošenju odluka, utemeljena na digitalnom znanju i alatima te kolaborativna i partnerska, i interno i prema zajednici u kojoj poslujemo.

U tu svrhu počeli smo u dijelove organizacije uvoditi agilni model rada. To je jedan od praktičnih primjera kako mijenjamo kulturu kompanije i to činimo vrlo brzim tempom. HT već sada postaje sve poželjnije mjesto za rad, među ostalim, i za hrvatske mlade talente iz tehnoloških područja. S obzirom na našu veličinu i utjecaj te činjenicu da smo dio snažne Deutsche Telekom obitelji, našim zaposlenicima možemo ponuditi jedinstvenu priliku da rade na najatraktivnijim projektima u telekomunikacijskoj i IT industriji u ovom dijelu Europe.

Ipak, slogan koji ste spomenuli teško je primijeniti na telekom industriju koja zadnjih godina zapravo nije imala puno dobrih mogućnosti za poslovni rast i razvoj. Gdje vi vidite te mogućnosti?

- Naš slogan Svijet boljih mogućnosti ne odnosi se prvenstveno i izravno na mogućnosti Hrvatskog Telekoma ili telekomunikacijske industrije. Mi kao Hrvatski Telekom želimo digitalizacijom izgraditi svijet boljih mogućnosti za sve hrvatske građane i tvrtke, povezujući ih digitalnom infrastrukturom, platformama i uslugama koje razvijamo. Povezivanje s mogućnostima digitalizacije može stvoriti prilike za razvoj na razini digitalno najnaprednijih zemalja svijeta. Čvrsto vjerujemo da je danas tehnologija ključna za razvoj gospodarstva, društva i životnog standarda te otvara prilike svim građanima što će, vjerujem, smanjiti razloge za napuštanje Hrvatske u potrazi za boljim mogućnostima i boljim životom. A, kad u toj misiji uspijemo, kad se društveni i gospodarski razvoj intenzivira, tada naravno vidimo i nove poslovne mogućnosti rasta i za našu kompaniju te telekom industriju u cjelini.

Tvrdite da HT-u pripada stožerna pozicija u procesu digitalizacije Hrvatske, no postoje i druge kompanije koje prisvajaju tu ulogu...

- Doprinos Hrvatskog Telekoma je vrlo jasan i mjerljiv. Godinama smo najveći privatni investitor u Hrvatskoj. Prema istraživanju zagrebačkog Ekonomskog instituta, našim aktivnostima generiramo oko 3 posto BDP-a, izravno i neizravno zapošljavamo 30 tisuća ljudi. Godišnje gradimo i spajamo 40 do 50 tisuća kućanstava optičkim pristupom, a sljedeće godine planiramo čak udvostručiti broj izgrađenih i spojenih kućanstava optičkim pristupom čime ćemo dostići gotovo puni kapacitet za gradnju telekomunikacijske infrastrukture koji je moguć s obzirom na kapacitet kompanija koje se bave izgradnjom telekomunikacija u Hrvatskoj. Naša predanost ulaganju u mreže i infrastrukturu je više nego očita. Svake godine ulažemo između 20 i 25 posto prihoda. Dokaz naše investicijske predanosti je nedavno održani natječaj za izgradnju širokopojasne infrastrukture uz subvencije iz fondova EU. Hrvatski Telekom se prijavio na 16 od ukupno 21 natječajnih područja, a izabrani smo za 13 područja u kojima ćemo povezati više od 145 tisuća kućanstava diljem Hrvatske. To je tri puta više u odnosu na drugog najbolje plasiranog ponuđača. A ovaj projekt je samo jedan dio od ukupnih investicijskih aktivnosti koje poduzimamo.

Kad govorimo o investicijama, gdje vidite ulagačke prioritete i najbolji povrat na kapital?

- Ulaganja u naše mreže i infrastrukturu su prioritet. Samo u posljednje četiri godine uložili smo 7,5 milijardi kuna, što je ekvivalent gradnji četiri Pelješka mosta. Što se tiče povrata na ulaganja, važno je reći da ulaganja u mreže i infrastrukturu nisu kratkoročna. Kada investirate u mreže i infrastrukturu, potrebno je imati dugoročnu strategiju, jer povrati na investicije dolaze nakon pet i više godina, a ponekad i nakon 10 godina. S druge strane, bez ulaganja u mreže i infrastrukturu neće biti digitalne transformacije društva i gospodarstva. Tehnološke inovacije zahtijevaju mreže velikih kapaciteta. Zato i smatramo da je izgradnja mreža i infrastrukture ključna u digitalizaciji. Ulaganjem u optičku mrežu i 5G ubrzavamo digitalizaciju i razvoj zemlje kako bismo mogli biti na razini digitalnih predvodnika u svijetu. Pritom moram reći kako bismo uz povoljnije okruženje mogli učiniti i znatno više.

Govorite o lošoj investicijskoj klimi?

- Ne govorim o investicijskoj klimi općenito već o određenim preprekama koje koče ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu i zbog kojih Hrvatska u ovom trenutku nema povoljan okvir za ulaganja za razvoj širokopojasne telekomunikacijske infrastrukture. Dokaz tome je vrlo nizak postotak domaćinstava povezanih optičkom mrežom u usporedbi s drugim državama Europske unije. Postoje određene prepreke investicijama.

Možete li navesti neke konkretne primjere?

- Primjerice, u Hrvatskoj plaćamo takozvane naknade za pravo puta vlasnicima zemlje kroz koju prolaze naši kabeli. Nije problem što naknade postoje već što su previsoke jer telekomunikacijske kompanije u drugim europskim državama plaćaju tri do šest puta manje iznose nego Hrvatski Telekom u Hrvatskoj. Pored toga, problem je također što je Hrvatski Telekom gotovo jedini infrastrukturni operator u Hrvatskoj koji je te naknade dužan plaćati. Umjesto da investiramo u povezivanje hrvatskih kućanstava, plaćamo naknadu koja je u većini država EU na simboličnoj razini, a čak negdje ni ne postoje. Nadalje, godišnje naknade za radiofrekvencije su u Hrvatskoj među najvišima u Europi. Ako se pitanje naknada ne riješi, to će izravno utjecati na brzinu i dinamiku uvođenja 5G tehnologije, a raskorak u stupnju digitalizacije između Hrvatske i ostalih država EU će se povećati. Zato je bitno da novac ide u investicije, a ne u visoke naknade.

Što je s regulativom?

- U široj javnosti možda je nedovoljno poznato kako je Hrvatski Telekom strogo reguliran u gotovo svim djelatnostima kojima se bavi. Ta regulacija uključuje određivanje cijena usluga za individualne korisnike, poslovne korisnike, ali i operatore. Dakle, za cijene gotovo svih naših usluga potrebno je odobrenje od strane regulatora - HAKOM-a. A, da bismo dobili odobrenje, moramo proći vrlo kompleksan postupak u mnogo koraka, što pak znači da nam treba dosta vremena prije nego što na tržište uvedemo novu uslugu ili cijenu.

Nažalost, regulacija umjesto da se mijenja u smjeru relaksacije postaje još stroža, ostavljajući nam još manje fleksibilnosti da prilagodimo cijene potrebama korisnika i odgovorimo na kretanja na tržištu. U biti nam je teško sniziti cijene za naše korisnike jer je trenutna regulativa više usmjerena na zaštitu naših konkurenata, nego što se brine o našim korisnicima kojima bismo željeli ponuditi bolje cijene. Razumijem logiku takve regulacije koja ima za svrhu održavanje konkurencije na tržištu, ali smatram da je u ovom trenutku previše restriktivna, s obzirom na razinu konkurencije.

Vrijeme je za stvaranje poticajnog regulatornog okruženja kako bi Hrvatski Telekom mogao postati fleksibilniji te brzo reagirati s odgovarajućom uslugom i cijenom na potrebe naših korisnika. Ako to znači smanjenje cijena ili pružanje dodatnih pogodnosti, trebali bismo moći to i učiniti.

Kakvi su vam odnosi s Vladom i državnim institucijama, komunicirate li s njima?

- Mi sebe vidimo kao partnera središnje i lokalne vlasti u digitalizaciji Hrvatske. Tu ulogu želimo dodatno unaprijediti i dovesti na novu razinu jer vjerujemo da tu postoji jedinstvena prilika. Naravno, u tom kontekstu razgovaramo s mnogim državnim dužnosnicima, uključujući HAKOM, o uklanjanju prepreka za ulaganja. Mogu reći da je u ovih osam mjeseci, koliko vodim Hrvatski Telekom, suradnja dobra. Osobno bih volio da se stvari brže kreću, posebno kada je riječ o pronalaženju rješenja za naknade za pravo puta, koje koče naša jača ulaganja. Međutim, ne mogu reći da se naša pozicija ne čuje i ne razumije i da Vlada nije otvorena za dijalog kada su u pitanju ulaganja u digitalizaciju. Kao što sam rekao, trebamo podići tempo jer i druge zemlje sve brže napreduju u velikoj digitalizacijskoj utrci.

Kad govorimo o cijenama, koliko uopće imate prostora za fleksibilnost s obzirom na to da danas za posve funkcionalno korištenje mobilnog telefona korisniku samo treba flat internet usluga. Prijeti li telekomima, pa tako i HT-u, efekt “komoditizacije”?

- Telekomunikacijske usluge nikad neće biti potrošna i zamjenjiva “roba” kod koje je važna jedino cijena. Postoji više razloga za to. Kao prvo, postoji jasna razlika u korisničkom iskustvu korisnika različitih telekomunikacijskih tvrtki.

U tom kontekstu konkurentsku prednost Hrvatskog Telekoma vidimo u korisničkom iskustvu temeljenom na kvaliteti naših mreža što podrazumijeva brzine i pokrivenosti i mobilnih i fiksnih mreža. Korisnici Hrvatskog Telekoma mogu zaista osjetiti i iskusiti najbolju mrežu u cijeloj državi, bilo na fiksnoj lokaciji ili u pokretu, kombinacijom različitih tehnologija. Tamo gdje naša fiksna mreža još nije sposobna pružiti najbolje iskustvo, pružamo takozvanu hibridnu uslugu pomoću mobilne tehnologije za širokopojasni pristup kod kuće, a fiksna telefonija i TV usluga još se pružaju putem fiksne mreže. Trenutno imamo više od 90 tisuća korisnika koji uživaju u ovoj inovativnoj usluzi, uživajući u 2-3 puta većoj brzini interneta.

S druge strane, značajno poboljšavamo korisničko iskustvo, uklanjajući korisničke probleme i ubrzavajući vrijeme njihovog rješavanja. Ključni stup naše strategije je pojednostavljenje i digitalizacija naših internih operacija sa samo jednim ciljem, a to je da pružimo vrhunsko iskustvo svojim korisnicima.

Na kraju, posljednja, ali i najvažnija naša konkurentska prednost je naš brend i ono što predstavlja. Potrošna i zamjenjiva “roba” nema jake brendove. Naš “T” brend izrazito je snažan i predstavlja našu svrhu koja je stvoriti svijet boljih mogućnosti za naše korisnike, zaposlenike, dioničare, dobavljače i društvo u cjelini na temelju digitalizacije. Opet naglašavam, mi nismo kompanija koja prodaje paket podataka za određenu cijenu već smo tvrtka koja stvara temelje za digitalizaciju Hrvatske, što će dovesti do boljih mogućnosti za sve nas. To je naša konkurentska prednost i zato je nemoguće “komoditizirati” Hrvatski Telekom.

Kako ste zadovoljni svojim poslovanjem u ‘non-core’ djelatnostima?

- Poznato je da stalno transformiramo naš portfelj proizvoda i usluga tako da veliki dio našeg današnjeg prihoda ne potječe od klasičnih telekomunikacijskih usluga nego od profesionalnih podatkovnih usluga, Cloud usluga i ICT rješenja.

Primjerice, nedavno smo dovršili razvoj podatkovnog centra nove generacije s izrazito visokim sigurnosnim standardima, koji se nalazi ovdje u Zagrebu. Ovo je vrijedna infrastruktura za sve tvrtke koje žele sigurno pohraniti svoje podatke lokalno ovdje u Hrvatskoj i imati pristup najnovijim tehnologijama u oblaku, poput računalstva u oblaku, umjetne inteligencije, računalnog vida ili blockchaina.

Istodobno naša ulaganja u tehnologiju pametnih gradova postaju rješenja za gradove, pomažu državi i lokalnim pružateljima usluga da smanje svoje troškove, smanje emisiju CO2 i pruže kvalitetnije usluge svojim građanima. Jedan od ovih projekata nedavno je završen i na to sam izuzetno ponosan. Riječ je o pametnom rješenju parkiranja u cijelom gradu Dubrovniku, gdje je ugrađeno 1900 senzora za lakše pronalaženje parkirališta i smanjenje prometnih gužvi. To je ujedno i najveći projekt pametnog parkiranja u Hrvatskoj i regiji, a jedan je od najvećih u svijetu s obzirom na broj postavljenih senzora na mreži