Prosinac je deveti mjesec zaredom s padom broja nezaposlenih na godišnjoj, no nezaposlenost je neznatno porasla na mjesečnoj razini. Naime, u prosincu lani je u HZZ-u bilo evidentirano 0,01 posto ili 14 osoba više nezaposlenih nego u studenom.

Dnevni podaci HZZ-a pokazuju da je trenutno na zavodu 128.255 nezaposlenih, što je za 2.540 osoba više nego krajem prosinca. Na HZZ-u je trenutno objavljeno i 15.461 slobodno radno mjesto.

Tijekom prosinca 2021. u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 13.713 osoba, što je 9,9 posto manje nego u prosincu 2020. godine.

Pritom je 84 posto ili 11.513 osoba na zavod došlo izravno iz radnoga odnosa. U prosincu je izravno iz radnog odnosa najviše osoba došlo iz djelatnosti pružanja smještaja, priprema i usluživanje hrane(2.461 osoba ili 21,4 posto), prerađivačke industrije (1.457 osoba ili 12,7 posto), trgovine na veliko i malo (1.259 osoba ili 10,9 posto), obrazovanja (870 osoba ili 7,6 posto) i javne uprave i obrane (845 osoba ili 7,3 posto).

U evidenciju nezaposlenih u prosincu je 1.816 osoba (13,2 posto novoprijavljenih) došlo iz neaktivnosti, iz redovitog školovanja njih 362 (2,6 posto), a 22 osobe (0,2 posto) iz drugih poslovnih aktivnosti.

Iz evidencije nezaposlenih u prosincu je izašlo 13.699 osoba, što je 14,8 posto više nego u prosincu 2020. godine.

Od toga je zaposleno 8.140 osoba, i to 6.898 osoba (ili 84,7 posto) na temelju zasnivanja radnoga odnosa. Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je bilo u trgovini na veliko i malo (1.055 osoba ili 15,3 posto), pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane (886 osoba ili 12,8 posto) te prerađivačkoj industriji (837 osoba ili 12,1 posto). U zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi je u prosincu na temelju zasnivanja radnog odnosa zaposleno 741 osoba ili 10,7 posto, a u obrazovanju 648 osoba ili 9,4 posto.

Po podacima HZZ-a, u prosincu su 1.242 osobe (15,3 posto) zaposlene na temelju drugih poslovnih aktivnosti (npr. registriranje trgovačkog društva, obrta, prijava na poljoprivredno osiguranje, zapošljavanje prema posebnim propisima, i dr.).

Iz evidencije nezaposlenih je u prosincu ove godine izašlo 5.559 osoba zbog ostalih zakonskih razloga, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Među županijama u zapošljavanju su predvodili Splitsko-dalmatinska županija (1.050 osoba ili 15,2 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Grad Zagreb (1.039 osoba ili 15,1 posto), Osječko-baranjska županija (641 osoba ili 9,3 posto) te Primorsko-goranska županija (531 osoba ili 7,7 posto).

Istodobno je najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen u Splitsko-dalmatinskoj županiji (24.483 ili 19,5 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjskoj županiji (15.285 ili 12,2 posto) i Gradu Zagrebu (14.530 ili 11,6 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj (1.647 ili 1,3 posto) i Koprivničko-križevačkoj županiji (1.690 ili 1,3 posto).

Po podacima HZZ-a, u prosincu je  27.729 osoba  ili 22,1 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristilo novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom 2020. za 21,6 posto ili 7.659 osoba.