Nova zakonska regulativa predviđa brojne promjene, a najveće novosti uvode se za rad na daljinu, rad platformskih radnika i rad na određeno.

Kada je riječ o radu od kuće, koji je postao široko rasprostranjen u razdoblju pandemije, potrebno je postojeću regulativu prilagoditi novim uvjetima. Praksa je pokazala da neke od postojećih zakonskih odredbi nisu provedive, a pojavila se i potreba detaljnijeg reguliranja prava i obveza radnika i poslodavaca.

'Prije covid krize imali smo oko tri posto radnika od kuće. Procjena je bila na razini EU-a da 37 posto radnika može obavljati posao od kuće. Želimo usustaviti to da poslodavac i radnik imaju veću razinu zaštite, ali i da se plaćaju određeni troškovi', najavio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.

Prema prijedlogu zakonodavca, za rad na daljinu sklapali bi se pisani ugovori, a radnik bi imao pravo na nadoknadu troškova režija. U izvanrednim okolnostima, poput izbijanja pandemije, poslodavac bi mogao bez izmjene ugovora o radu uputiti radnika na rad od kuće, ali najviše do 30 dana.

Sindikati smatraju da prilikom rada na daljinu također treba precizno definirati radno vrijeme i minimalne radne uvjete. Potrebno je i pobliže odrediti što ulazi u nadoknadive troškove rada od kuće (uporaba vlastite opreme, troškovi interneta, struje, vode, grijanja i sl.) te način na koji se oni obračunavaju.

Poslodavci se zalažu za to da nova zakonska rješenja uzmu u obzir tehnološke promjene koje su dovele do toga da sve češće rad nije vezan za jedno mjesto s fiksnim radnim vremenom. Stoga se zalažu za pojednostavljenje krutih odredbi o zaštiti na radu i evidenciji radnog vremena. Također, traže da se za plaćanje troškova rada od kuće omoguće neoporezive naknade.

Novi zakon trebao bi bolje zaštititi radnike s nesigurnim radnim ugovorima i nejasnim uvjetima rada. Zakonodavac planira dodatno ograničiti ugovore na određeno vrijeme, široko rasprostranjene u Hrvatskoj. Prema prijedlogu, radnik bi kod istog poslodavca s ugovorom o radu na određeno smio raditi najviše tri godine, pri čemu bi se razdoblje između dva uzastopna ugovora koje se ne smatra prekidom produljilo na tri mjeseca. Po novome će poslodavac morati jasno obrazložiti razloge za sklapanje ugovora na određeno. Predlaže se i da se uzastopno može sklopiti najviše tri takva ugovora.

Sindikati se zalažu za to da se razdoblje između dva uzastopna ugovora koje se ne smatra prekidom produlji na šest mjeseci. Također, smatraju da bi se i radnicima na određeno trebala zajamčiti otpremnina. Kada je riječ o dodatnom radu, sindikati su nezadovoljni time što se predviđa povećanje dozvoljenog broja prekovremenih sati na 200, a tamo gdje je to regulirano kolektivnim ugovorom ukida se bilo kakvo ograničenje.

I poslodavci se zalažu za smanjenje broja sklopljenih ugovora na određeno, no oni smatraju da je preduvjet za to uvođenje fleksibilnijih opcija za davanje otkaza. U tom smislu Ministarstvo predlaže da se otkazni rok skrati na sedam dana ako radnik dobije otkaz zbog teške povrede iz radnog odnosa.

Ministar Aladrović najavio je i uređivanje prava radnika koji rade preko digitalnih platformi, no zasad nisu poznati detalji u kojem će smjeru ići regulativa. Ona će morati zadovoljiti zahtjeve iz europske direktive o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima.

Između ostaloga, ta direktiva traži da se ograniči tzv. lažno samozapošljavanje koje se u praksi događa kada se osoba prijavi kao samozaposlena osoba iako ispunjava uvjete koji su specifični za radni odnos, s ciljem da izbjegne određene pravne ili fiskalne obveze.

U tom pogledu novoosnovani sindikat radnika digitalnih platformi traži da vlasnici platformi na sebe preuzmu plaćanje poreza i doprinosa. Također, traže prava poput plaćenog godišnjeg i roditeljskog dopusta, bolovanja, vikenda i osmosatnog radnog vremena.

Nova regulativa trebala bi potaknuti zaposlene na duže ostajanje u svijetu rada. U tom smislu radni odnos neće automatski prestajati s navršenih 65 godina i 15 godina staža, kao što je to sada. No ako radnik koji ima uvjete za starosnu mirovinu dobije otkaz, neće imati pravo na otpremninu.

Novi Zakon o radu trebao bi biti usvojen u prvom dijelu iduće godine, a u njega će biti ugrađene i odredbe europske direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života. Ta direktiva za očeve predviđa obveznih deset dana plaćenog očinskog dopusta prilikom rođenja djeteta, kao i dva mjeseca neprenosivog plaćenog roditeljskog dopusta.

Za zaposlene osobe koje zbog teškog zdravstvenog stanja njeguju člana obitelji ili osobu koja živi s njima u kućanstvu, prema Direktivi, predviđeno je pet dana plaćenog dopusta godišnje. Također, zaposleni roditelji ili osobe koje se skrbe o bliskoj osobi mogli bi zatražiti prilagodbu radnih uvjeta, uključujući, gdje je to moguće, rad na daljinu ili fleksibilne radne uvjete, a poslodavci će morati uzeti u obzir i posebne potrebe roditelja djece s invaliditetom ili dugotrajnom bolešću te potrebe samohranih roditelja.