Rast plasmana rezultat je rasta kredita kao glavne sastavnice plasmana pa su tako tijekom ožujka najviše porasli krediti poduzećima (3,7 milijardi kuna), nešto manje krediti stanovništvu (0,9 milijardi kuna), a krediti ostalim domaćim sektorima su pali (0,4 milijardi kuna).

U strukturi kredita stanovništvu nastavio se rast stambenih (0,3 milijardi kuna) i gotovinskih nenamjenskih kredita (0,3 milijardi kuna). Pritom su godišnje stope rasta stambenih i gotovinskih nenamjenskih kredita ostale na razinama prethodnog mjeseca (8,0 odnosno 3,4 posto), pa su krediti stanovništvu tek blago ubrzali s 4,4 posto u veljači na 4,5 posto u ožujku.

Kvazinovac bilježi izražen mjesečni pad

Krediti poduzećima su, s druge strane, znatno ubrzali rast na godišnjoj razini (s 2,4 posto u veljači na 6,7 u ožujku).

Ukupna likvidna sredstva (M4) smanjila su se u ožujku za 2,7 milijardi kuna ili 0,7 posto, kao rezultat snažnog pada neto inozemne aktive (NIA) monetarnog sustava, a istodobno je neto domaća aktiva (NDA) porasla.

Rast NDA-a odraz je rasta plasmana domaćim sektorima i rasta neto potraživanja od središnje države koji je u prvom redu zabilježen zbog smanjenja depozita države kod HNB-a. Novčana masa (M1) smanjila se na mjesečnoj razini za 0,6 milijardi kuna (0,3 posto) ponajprije zbog smanjenja depozitnog novca nefinancijskih poduzeća.

Kvazinovac u ožujku bilježi izraženiji mjesečni pad (2,1 milijardi kuna ili 1,0 posto), čemu je ponajviše pridonijelo smanjenje deviznih depozita stanovništva, a u manjoj mjeri i deviznih depozita ostalih domaćih sektora.

Na monetarna kretanja u ožujku utjecala je vojna agresija Rusije na Ukrajinu, koja je u prvoj polovini mjeseca rezultirala padom NIA-e monetarnog sustava povezanim s povlačenjem depozita stanovništva. Slijedom navedenog nastavilo se usporavanje godišnjeg rasta M4, s 9,6 na 8,2 posto, i M1, s 14,9 na 13,6 posto.