Kreditna agencija Standard & Poor's povećala je izglede za hrvatsko gospodarstvo, dok je kreditni rejting ostao nepromijenjen, uz opasku da je riječ o dobroj vijesti za ulagače prije nove poslovne godine
Prvi je to pozitivan pomak za hrvatski investicijski rejting u desetak godina, no još uvijek nije nadrastao domenu dobre vijesti. Ekonomisti objašnjavaju da je promjena izgleda iz negativnih u pozitivne dobra stvar, no ona sama po sebi neće pojeftiniti hrvatsko zaduživanje na međunarodnom tržištu.
'Tako dobru vijest nismo imali od 2004. godine, otkada su se pogoršavale ocjene kreditnih agencija. Međutim ona neće bitno popraviti ekonomska kretanja niti će promijeniti ono što nas najviše zanima, a to su kamatne stope', kazao je tportalu ekonomist Damir Novotny.
Vlada i državni sektor zbog velikih deficita koji se gomilaju od početka krize iduće godine moraju se zadužiti za preko 30 milijardi kuna kako bi refinancirali obveznice koje dospijevaju. 'Promjena izgleda neće smanjiti kamate. Javni dug ostaje velik problem koji opterećuje ekonomiju i on pozitivne izglede opet može promijeniti u negativne', rekao je Novotny.
Za povećanje kreditnog rejtinga i jeftinije zaduženje Vlada mora, smatra Novotny, stalno raditi na smanjivanju javnog duga u kombinaciji s privatizacijom državne imovine.
'Procjenjuje se da Vlada u udjelima u poduzećima ima vrijednosti od oko 37 milijardi eura. Vladin dug iznosi 35 milijardi eura. Ti udjeli se mogu prodati, a postoji i mogućnost razduživanja, ali to je političko pitanje', zaključio je.
Ekonomist i savjetnik bivšeg premijera Tihomira Oreškovića, Damir Huić, misli da je promjena izgleda rejtinga jako pozitivna vijest.
'Vraćamo se na put oporavka. To je bio cilj Oreškovićeve vlade. Kreditni rejting je bitan jer smanjuje cijenu financiranja države. Iduće godine nam dolazi ogromna obveznica, zbog čega je bitno hoće li nova cijena refinanciranja biti bolja od stare. Fokus Oreškovićeve vlade je bio na tome da se popravi kreditni rejting', rekao je Huić tportalu.
Pojasnio je da u ovom trenutku Hrvatska svake godine samo na otplatu kamata plaća oko 11 milijardi kuna, što je primjerice proračun jednog ministarstva, zbog čega je važno držati proračun i proračunsko trošenje pod kontrolom.
'Bilo bi bolje da je proračun bio oprezniji. Povećanje rashoda je preveliko - skoro sva ministarstva su dobila više i to je riskantno. Trebalo je nastaviti onako kako je to radila bivša Vlada, s više proračunske odgovornosti. Ali to je teško jer idu lokalni izbori, a BDP raste, pa svi očekuju više', zaključio je.
