Poslovnica Ljubljanske banke danas je otvorena do 13 sati, do kada štediše s nevažećim knjižicama mogu otvoriti novu i evidentirati svoj dug. Brojka hrvatskih štediša u ovom slučaju je 130 tisuća, a od Ljubljanske banke potražuju 180 milijuna eura.

Valja napomenuti da rok za zahtjev ističe samo onima koji nisu štediše niti nasljednici.

Slovenija je zakonom omogućila da isplatu stare devizne štednje dobiju i oni koji nisu originalni štediše i nasljednici, ali su na temelju 'valjanog pravnog posla' stekli štednju. U prijevodu, to znači da se rok odnosi na one koji su staru deviznu štednju - otkupili.

Primjerice, to su oni koji su potpisali ugovor kojim su kupili deviznu štednju, stekli je kroz ugovore o doživotnom uzdržavanju, ovrhom, cesijom ili na bilo koji drugi način.

Presudom u slučaju 'Ališić i drugi protiv Slovenije' Europski sud u Strasbourgu je 2014. ustvrdio da je štedišama nekadašnje Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH prekršeno ljudsko pravo raspolaganja imovinom i pravo na učinkovitu pravnu zaštitu jer nisu mogli do svoje štednje.

Sloveniji je naređeno donošenje zakonskih mjera kako bi se štediše Ljubljanske banke iz Hrvatske i BiH doveli u isti položaj sa slovenskim štedišama kojima je stara štednja isplaćena u ratama još prije dvadeset godina.

Štediše će najprije dobivati tzv. informativni izračun, a ne budu li imali prigovora, to će postati pravomoćno sudsko rješenje. Ako je rješenje pozitivno, novac će se štedišama isplatiti u roku od mjesec dana na njihov račun.

Postupak verifikacije traje najviše tri mjeseca, a vodi ga Fond za sukcesiju u okviru ministarstva vanjskih poslova.