Kažu da je do sredstava moguće doći brzo, a procedura je jednostavna. Građani Fondu trebaju predati ispunjeni Zahtjev, kopiju osobne iskaznice, predračun te tehničke podatke koje će dobiti kod prodavatelja vozila. Potom će potpisati ugovor o sufinanciranju, koji će im doći na adresu. Nakon kupnje vozila, Fondu će dostaviti kopije računa, dokaza o uplati te prometne dozvole. Isplata će im uslijediti u roku 30 dana.

Visina poticaja ovisit će o vrsti vozila i iznosi maksimalno 40 posto ukupne cijene vozila

Kao i u 2014. godini, i u 2015. visina poticaja ovisit će o vrsti vozila i iznosi maksimalno 40 posto ukupne cijene vozila. Fizičke osobe mogu dobiti poticaj za jedno vozilo, koje moraju zadržati u vlasništvu barem godinu dana. Tvrtke i obrtnici mogu dobiti do 700.000 kuna te vozila moraju zadržati u vlasništvu minimalno tri godine. Sufinancira se kupnja novih vozila, koja mogu biti kupljena u bilo kojoj državi EU-a, ali trebaju biti registrirana u Hrvatskoj.

Za električna vozila visina poticaja je do 70.000 kuna, a za hibridna 'plug in' vozila do 50.000 kuna

Novost je što se ove godine poticaji daju i za kupnju električnih vozila s ugrađenim sustavom za produženje autonomije kretanja s emisijama CO2 do najviše 50 g CO2/km, a visina tih poticaja je do 50.000 kuna

Do 30.000 kuna daje se poticaj za kupnju hibridnih vozila s emisijom do 90 g CO2/km, a od 7500 do 30.000 kuna daje se poticaj za kupnju električnih skutera, motocikala i četverocikala.

Do 7500 kuna daje se poticaj za kupnju električnog motornog vozila s dva kotača, radnog obujma motora manjeg ili jednakog 50 cm3, ili kod elektromotora najveće trajne nazivne snage manje ili jednake 4kW i brzine manje ili jednake 50 km/h - što uključuje skutere, segway...

Do 10.000 kuna daje se poticaj za kupnju električnih motocikala konstrukcijske brzine preko 50 km/h, a do 15.000 kuna daje se poticaj za kupnju električnih lakih četverocikala snage manje od 4kW.

Do 30.000 kuna daje se poticaj za kupnju električnih teških četverocikala snage do 15kW.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost lani je građanima i tvrtkama odobrio 15,5 milijuna kuna poticaja za nabavu energetski učinkovitih vozila. U ugovorenom roku od 6 mjeseci odobrena sredstva iskorištena su za nabavu 340 vozila: 313 hibridnih, 24 električnih i tri plug in hibridna, što je Fond sufinancirao sa 11,2 milijuna kuna.

371193,366182,356001,365848
Primarni cilj projekta 'Vozimo ekonomično' je smanjiti emisije stakleničkih plinova

U Ministarstvu ističu kako je primarni cilj tog projekta pod nazivom 'Vozimo ekonomično' smanjiti emisije CO2 u prometu, odnosno ukupne emisije stakleničkih plinova na razini države. Osobiti naglasak je na gradove u kojima je koncentracija cestovnog gradskog prometa najveća.

Sekundarni ciljevi, koji ujedno služe i kao ekonomsko-ekološki motivi građanima i tvrtkama su smanjenje troškova održavanja vozila, smanjenje potrošnje fosilnih goriva te poticanje društveno odgovornog poslovanja.

Sufinanciranjem nabave električnih i hibridnih vozila u Hrvatskoj, Ministarstvo planira postupno, ali direktno utjecati na smanjenje emisija štetnih plinova u prometu. S obzirom da su emisije iz prometa jedan od najznačajnijih izvora onečišćenja zraka i emisija stakleničkih plinova, postizanjem tih ciljeva, kažu, utjecat će se na povećanje kvalitete zraka te smanjenje ukupne emisije stakleničkih plinova na razini države.

U Ministarstvu ističu i kako im je cilj potaknuti građane i tvrtke da kod odluke o kupnji novog vozila, odaberu vozila koja manje zagađuju okoliš.

Naglašavaju kako će se struktura voznog parka u Hrvatskoj promijeniti u korist novijih, učinkovitijih i čišćih vozila, s naprednijim tehnologijama koji u većoj mjeri koriste obnovljive izvore energije. Transformirat će se tržišta vozila u Hrvatskoj – bit će bolja ponuda električnih i hibridnih vozila sa smanjenom emisijom CO2. To je i jasan trend smanjenja emisija CO2 iz sektora prometa, odnosno ukupnih emisija CO2 u Hrvatskoj, a osvijestit će i važnost čistijeg transporta i svih prednosti takvih vozila te građane motivirati za njihovu kupnju.

Tim projektom, kažu, povećat će se broj električnih i hibridnih vozila u Hrvatskoj, kao i udio takvih vozila u ukupnom broju prodanih vozila. Trgovačka društva i obrtnici prepoznat će koristi korištenja čistijeg transporta, osobito za gradsku vožnju, smanjit će se troškovi prometnog sektora koji se odnose na onečišćenje zraka, zagušenja i emisiju buke. Mopedi i motocikli zauzimaju manje prostora, čime se otvara više mjesta za pješake i bicikliste, te se time, poručuje Ministarstvo, "stvara okružje po mjeri čovjeka, a ne automobila".

Zašto hibridna i električna vozila?

U Ministarstvu kažu da je također manje porezno opterećenje, smanjuje se zagađenost okoliša bukom, jer se procjenjuje da gotovo 20 posto stanovnika EU pati od buke čije se razine smatraju neprihvatljivima. Isto tako doprinose društveno odgovornom poslovanju, odnosno održivom razvoju.

Projekt poticanja kupnje hibridnih i električnih vozila pokrenut je s ciljem poticanja čistijeg transporta u Hrvatskoj i smanjenja onečišćenja zraka. Usklađen je sa ciljevima iz Trećeg Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2016. godine.

U Ministarstvu ističu kako promet u ukupnoj energetskoj potrošnji ima udio od 30 posto, a u emisijama stakleničkih plinova u Europskoj uniji od oko 25 posto, od čega 71,3 posto generira cestovni promet.

Sukladno EU ciljevima smanjenja emisije stakleničkih plinova te onečišćenju zraka, posebice u gradovima, nužno je, kažu u Ministarstvu, istaknuti važnost čistijeg transporta, odnosno energetske učinkovitosti u prometu te poticati korištenje učinkovitijih vozila, koja u većoj mjeri koriste obnovljive izvore energije, imaju smanjene emisije CO2 - odnosno električna vozila.

Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, emisije CO2 u ukupnom domaćem prometu iznose oko 5,6 milijuna tona, od čega na cestovni promet otpada gotovo 3 milijuna tona.

U Hrvatskoj je danas registrirano više od dva milijuna cestovnih vozila, od čega je gotovo 1,5 milijuna osobnih automobila. Postojeća osobna vozila u Hrvatskoj u prosjeku su starija od 11 godina i svako godišnje emitira oko tri tone CO2.