Za komentar Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi zamolili smo stečajnog upravitelja Darka Šketa, koji iza sebe ima uspješnu operaciju spašavanja Peveca i čiji je direktor i danas. Upozorava da je većina prezaduženih društava u takvim problemima da ne mogu sama napraviti plan restrukturiranja, nego bi morala angažirati vanjske stručnjake, što im predstavlja dodatan trošak.

Iste je primjedbe iznio čelnik HUP-a Ivan Miloloža koji je gostujući u Dnevniku HTV-a zamjerio što troškove postupka – plan restrukturiranja, revizorsko mišljenje i brojne takse, snosi dužnik. 'Kako će netko tko se našao u takvoj situaciji moći sve to financirati', pitao je.

U razgovoru za tportal Šket je upozorio i na činjenicu da je vrlo neizvjesno mogu li ta društva, čak i ako se dugovi pretvore u vlasnički udio, funkcionirati na tržištu.

Banke su do sada najčešće pribjegavale naplati iz hipoteka koje su imale na nekretnine društva, a Šket smatra da bi ih ovo Linićevo rješenje tek u kombinaciji s porezom na imovinu moglo natjerati da promjene stav, uđu u suvlasništvo i počnu brinuti o poslovanju i radnicima.

Za njega nije najsretnije rješenje što se predstečajna nagodba seli iz sudskog u upravni postupak, jer se dio nezadovoljnih vjerovnika opet može žaliti na sudu.

'Pravi učinci bit će vidljivi kad se zakon bude primjenjivao u stvarnosti, namjera da se gospodarstvo očisti svakako je dobra. Ipak, čini mi se da je to malo prebrzo u odnosu na stanje u gospodarstvu: oporavka još nema, a ide se s rigidnim propisima i plaćanjem od 60 dana. Linićevo rješenje je barem pola godine ispred gospodarstva koje vodi Čačić', kazao je Šket za tportal.

Oko uspjeha u rješavanju nelikvidnosti putem novog zakona skeptičan je i sindikalist Ozren Matijašević. 'Radi se o poduzećima koja su zbog poremećaja na tržištu 'kratka' sa sredstvima, a ovdje je sve 'prenormirano' – mnoštvo je koraka koje treba napraviti i sve se treba platiti. S obzirom na to da su nelikvidna poduzeća često devastirana i u stručnom smislu, morat će platiti vanjske stručnjake i za program restrukturiranja. Drugo, na koga bi se mogao odnositi novi zakon? Sigurno ne može pomoći poduzećima koja su blokirana tri do pet godina', komentira Matijašević i napominje da se treba upitati što je nekom poduzeću uzrokovalo blokadu, je li to možda bila država-dužnik ili bezobrazne zatezne kamate? 'Trebala je uslijediti multilateralna kompenzacija gdje bi država dala svoj obol i uz takvu situaciju ovaj bi zakon bio prihvatljiv', smatra on.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) podržavaju novi Zakon i podsjećaju da nisu prihvaćene sve njihove primjedbe, iako su bili uključen postupak izrade zakona. 'Uvjereni smo da se predmetni Zakon ne može koristiti samo kao sredstvo statističkog rješavanja problema nelikvidnosti tvrtki koje su u problemima. Osim toga, od osobite je važnosti osigurati kontinuirano praćenje provedbe Zakona, a dio koji se odnosi na predstečajnu nagodbu vremenski ograničiti u primjeni kako se ne bi poticalo buduće neodgovorno ponašanje', priopćili su iz HUP-a.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) upozorava da, bez obzira na to što su usvojene neke njihove dopune, nisu razriješena sva pitanja na koja je Komora ukazivala pri prvom čitanju ovog zakona, a koja će se zasigurno pojavljivati u praksi. Podržavaju Zakon jer će uvođenje reda u sustav plaćanja, praćeno učinkovitijim procesima restrukturiranja i bržim stečajnim postupcima, imati pozitivne makroekonomske učinke. 'S obzirom na visoko postavljene ciljeve i stanje u gospodarstvu, očito je da će primjena Zakona zahtijevati dodatne napore poslovnih subjekata i državnih tijela, njihovu prilagodbu novim rješenjima, ali i pozorno praćenje samog postupka kako bi se na vrijeme riješili mogući problemi u primjeni pojedinih rješenja', odgovorili su na tportalov upit.

'U potpunosti podržavamo ciljeve ovog zakona jer nam je svima u interesu što prije ustanoviti ima li neko poduzeće šanse za nastavak poslovanja i ispunjavanje obaveza. Uglavnom smo zadovoljni zakonom iako sigurno ima još nekih stvari koje će se rješavati u hodu tijekom njegove praktične primjene. Interes primjene ovog zakona je zajednički', izjavio je za Poslovni dnevnik predsjednik Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček.