Ljiljana Šapina, članica Uprave Podravke, nova je predsjednica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK koje okuplja velika i srednja poduzeća. Na izbornoj sjednici Udruženja, naglašeno je kako će se kao i do sada, zagovarati interesi članova HGK pred tijelima zakonodavne i izvršne vlasti. Radi se o radu u različitim povjerenstvima, odborima i sudjelovanju u javnim raspravama od kojih je trenutno najaktualniji višegodišnji Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike EU za RH 2023. do 2027.
-Osim Strateškog plana za RH, velika su očekivanja i od Operativnog programa Konkurentnost i kohezija kojim bi se, između ostalog, trebao financirati razvoj strateške industrije Hrvatske, proizvodnju hrane. U izazovnim vremenima u kojima su vidljive posljedice pandemije bolesti COVID 19, ruske agresije na Ukrajinu te nepovoljnih klimatskih uvjeta, očuvanje sektora proizvodnje hrane i njegov razvoj, neće biti moguć bez pomoći Državnog proračuna i EU fondova. Najnoviji paket pomoći Vlade ublažit će krizu u poslovanju prehrambenih tvrtki uzrokovanu rastom cijena energenata i sirovine. Međutim, trebaju nam pravi razvojni alati kojima ćemo premostiti energetsku krizu u smislu snažnijeg korištenja obnovljivih izvora energije i veće energetske učinkovitosti, te trajno raditi na podizanju produktivnosti i stvaranju inovativnih konkurentnih proizvoda u skladu sa zahtjevima potrošača - istaknula je Ljiljana Šapina.
Udruženje će se baviti brojnim pitanjima, od različitih aspekata sigurnosti hrane, nedostatka radne snage, zaštitom okoliša, zbrinjavanjem otpada, ambalažom, korištenjem obnovljivih izvora energije, ali i pitanjima poput nepoštenih trgovačkih praksi i porezne politike. U fokusu Udruženja bit će i pitanja državnih potpora kao alata za rješavanje ad-hoc disbalansa na tržištu.
Prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam naglasio je kako se nalazimo se u izazovnim vremenima u kojima su poremećaji na tržištu gotovo svakodnevna pojava, a cijela prehrambena industrija već duže vrijeme bilježi značajan rast proizvođačkih cijena koje su u godini dana narasle za preko 16% i posljedica su drastičnog rasta cijene energenata i porasta cijene poljoprivrednih proizvoda. - Zbog loših agrometeoroloških uvjeta, ali i ukrajinske krize te poremećaja na globalnim tržištima, cijene poljoprivrednih proizvoda u zadnjih godinu dana rasle su u rasponu od 50 – 150%. Ako promatramo vanjskotrgovinsku razmjenu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, podatci nakon pandemijskih godina nisu ohrabrujući, dodatna turistička potrošnja generirala je u prvih 6 mjeseci ubrzani rast uvoza od 33,1%, rast deficita za čak 37,3% što nas navodi da ćemo i ove godine kao i rekordne 2019. premašiti 1,2 milijarde eura vanjskotrgovinskog deficita - zaključio je Kovačević.
