U famoznom trećem valu popuštanja protuepidemijskih mjera 11. svibnja na red bi trebao doći dio ugostitelja, a među njima i hotelijeri, no samo oni koji svoje usluge mogu pružati na terasama. Oni bi, kako stvari stoje, ondje mogli posluživati isključivo goste smještene u njihovim objektima, što je izazvalo val nezadovoljstva šefova nekih od najcjenjenijih hrvatskih malih hotela i luksuznih restorana
Ukoliko se odluka ne promijeni i ukoliko u ove restorane ne budu mogli pristupiti i nehotelski gosti, teško da će itko od njih ove sezone uopće otvoriti. Na adresu Ministarstva turizma uputili su zahtjev da se protuepidemijske mjere hitno prilagode.
'Vladine mjere sačuvale su zaposlenost u ovom periodu, a od lipnja nadalje nastojat ćemo osigurati da ta radna mjesta nastave postojati. Dobru sezonu smo prekrižili, kao i dosadašnju razinu cijena, a tek treba vidjeti kakav će biti interes na tržištima koja bi se eventualno mogla otvoriti, s obzirom na to da nećemo moći računati na avionske goste koji su dosad popunjavali 65 posto naših kapaciteta', objašnjava za tportal Splićanin Nenad Nizić, vlasnik malog luksuznog hotela Vestibul u samom srcu Dioklecijanove palače.
vezane vijesti
Već smo pisali o njemu i njegovu hotelu, pionirskom projektu na polju luksuznog turizma, a proteklih godina pobrao je cijeli niz nagrada i priznanja; Nizić je ovih dana okupio zaposlenike i najavio im početak rada, ali teško da će to moći ako restoran bude zatvoren za običan puk.
'Oko 50 do 60 posto naših prihoda odnosi se na hranu i piće i bez toga naprosto neće postojati računica za isplativost, pogotovo ukoliko ostale protuepidemijske mjere budu onakve kakve se najavljuju, recimo da u svakom trenutku može biti zauzeta najviše polovica ukupnog broja soba. Mali hrvatski hoteli to sasvim sigurno ne bi mogli izdržati', kazao nam je Nizić. On je ujedno predsjednik grupacije Stories, Croatian Unique Hotels koja okuplja dvadesetak vjerojatno najreprezentativnijih malih hotela u državi, a s njima i neke od najcjenjenijih restorana s Michelinovim zvjezdicama ili preporukama.
To su Kazbek, The Pucić Palace i Villa Dubrovnik u Dubrovniku, hotel Adriana u Hvaru, Adriatic, Meneghetti, San Rocco i Valamar Isabella u Istri, palača Lešić Dimitri u Korčuli, hotel Alhambra u Malom Lošinju, hoteli Bevanda i Navis u Opatiji, spomenuti Vestibul Palace u Splitu, Life Palace u Šibeniku, dvorac Martinis Marchi na Šolti, hotel Bastion u Zadru…
'S obzirom na to da se naša ponuda bazira na vrhunskoj gastronomiji te da struka predviđa da će upravo F&B biti iznimno važan u oporavku hotela u prvoj fazi nakon ponovnog otvaranja, smatramo izrazito bitnim da se na ovo ukaže na vrijeme te da se ova mjera prilagodi na način da ugostiteljski objekti u smještajnim kapacitetima budu otvoreni i za vanjske goste', govori nam Nizić. Pojednostavljeno, kazao je, kriterij bi mogao biti upravo udjel koji u njihovom prihodu ima segment hrane i pića.
Odaslano upozorenje
Velikim hotelskim lancima, procjenjuje se, ovakvo prilagođavanje mjera zapravo ne bi bilo potrebno jer su u svojim restoranima i dosad mahom usluživali isključivo vlastite goste. No zapravo svi čekaju da se epidemiološke upute za treći val popuštanja, najavljen za 11. svibnja, doista objave. Mali hotelijeri smatraju da su svoje upozorenje odaslali na vrijeme.
'Naši hoteli i restorani zapravo su perjanica hrvatske turističke ponude i svaki od njih ima svoju specifičnu priču te nudi potpuno jedinstvenu, vrhunsku uslugu', dodaje Nizić. U očuvanju radnih mjesta, kaže, osim državnih mjera, u njegovu slučaju pomogle su banke reprogramima i moratorijima, kao i gradska vlast otpisom obveza za najam javnih površina i nekih drugih davanja, no nesigurnost je još uvijek golema. Ova sezona očito će proteći u pukom spašavanju svega što se spasiti može.
Tulio Fernetich, vlasnik luksuznog hotela i restorana San Rocco u Brtonigli, s Nizićem se slaže: naprosto neće biti održivo otvoriti restoran dostupan samo gostima hotela.
'Takva najava, po svemu sudeći, bila je pomalo ishitrena jer pod pojmom hotel većina vjerojatno podrazumijeva velike objekte sa stotinama soba. Vanjski gosti njima nisu previše bitni jer dosad nisu značajno razvijali gastronomski segment, a kod malih hotela situacija je upravo suprotna i upravo zato oni nose Michelinove zvjezdice ili preporuke. U mom slučaju konkretno, već prilikom projektiranja predvidjeli smo da 50 posto prihoda donosi smještaj, a 50 posto restoran. Da nije bilo tako, vjerojatno bismo imali veći broj soba', kaže Fernetich za tportal.
'Naš prijedlog je vrlo jednostavan: želimo da se na restorane u sklopu malih hotela odnose mjere i preporuke kao i na sve ostale restorane u državi, a dobili smo određene signale da će biti usvojen. U suprotnom, zaista ne bi imalo smisla otvarati: niti bi hotel opstao bez restorana, niti bi restoran opstao samo s gostima hotela', dodaje Fernetich.
I u njegovu slučaju kvaliteta sezone ne ovisi o njemu samome, nego prije svega o eventualnom otvaranju granica i dolasku stranih gostiju, a koji su dosad činili od 85 do 90 posto klijentele.
'Dat ćemo sve od sebe kako bismo bili konkretni i konkurenti. Želimo biti spremni za otvaranje čim se objave epidemiološke upute i odmah početi raditi', zaključuje ovaj ugostitelj.
Naravno, ako im bude dopušteno.
