Nakon prijema kod slatinskog gradonačelnika Ivana Roštaša, obišli su poduzetničku zonu na kojoj bi, najkasnije do proljeća iduće godine, trebala početi izgradnja tvornice. S obzirom na to da će proizvodnju velikim dijelom zasnivati na termalnim izvorima, o proizvodnim procesima raspravljali su ispred jedne od ukupno devet nekadašnjih INA-inih bušotina na ovom području. Osim njezine uštede prilikom proizvodnje papira i celuloze, namjera je i proizvoditi toplinsku te električnu energiju, a zatim je prodavati.

'Iz reakcije investitora primjećujem da su zadovoljni viđenim, a možda i više od toga. PAN ovdje sada postaje manjinski vlasnik, sa 30 posto udjela, međutim, bitno je da će se kroz ovaj projekt realizirati naše znanje i tehnologija, a naša će imovina doživjeti svoj puni sjaj. Ovom suradnjom počinje se ispunjavati moj san da izgradim jednu visoko kvalitetnu europsku tvornicu', kazao je Mikulić.

Dodaje da je riječ o financijski moćnom ulagaču koji, provjereno, stoji iza puno ostvarenih projekata u svojoj zemlji. Smatra da je ovo najjači projekt hrvatske privrede, jer će proizvoditi toplinsku i električnu energiju, zatim celulozu i papir, a u planiranim staklenicima na površini od šest hektara bit će iskorištena i takozvana otpadna temperatura.

U prvoj fazi rada, umjesto najavljene proizvodnje sušenog voća i povrća, uzgajat će se mischantus. Do travnja iduće godine moraju uzgojiti stabljike spremne za sadnju širom Hrvatske. U ovom dijelu Slavonije uskoro očekuju podizanje 10 tisuća hektara takvih nasada, za otprilike mjesec i pol očekuju se prve financijske transakcije, a još tijekom ove godine krenut će i kooperantska proizvodnja. Iako postoji potreba za što većim površinama njihova uzgoja, celulozni nasadi neće biti podizani na poljoprivredno kvalitetnim zemljištima.

Malezijski ulagači u ovom trenutku nisu bili spremni za istupanje u javnosti. Međutim, kažu da su im namjere krajnje ozbiljne i da su u Hrvatskoj iznimno toplo prihvaćeni.