Pred Hrvatskom je vrijeme za velike promjene u gospodarskoj politici jer ako se i dalje budemo oslanjali primarno na poticaje iz vanjskog okružja, nakon recesije slijedi nam stagnacija gospodarstva, a ne smijemo isključiti ni mogućnost stagflacije, zaključuju analitičari Raiffeisen banke u novom broju tromjesečne publikacije u kojoj analiziraju makroekonomske trendove
Snažan pad gospodarske aktivnosti na početku 2009. godine ne bi smio biti iznenađenje, s obzirom na pokazatelje u realnom sektoru i intenzitet pada BDP-a u ostalim zemljama u regiji, ističu RBA analitičari. Isto tako, ne bi smio iznenaditi ni nastavak snažnog pada aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu i tijekom sljedećih tromjesečja.
Uzimajući u obzir brojne neizvjesnosti vezane uz ovogodišnju turističku sezonu, analitičari Raiffeisen banke ne odbacuju ni mogućnost snažnijeg pada BDP-a od trenutno planiranog na razini od -4,5 posto. Nešto povoljnija kretanja moguće je očekivati u drugoj polovici iduće godine, koja će se tek s dodatnim vremenskim odmakom odraziti i na domaće tržište rada, no ne prije 2011. godine.
Reakcije kreatora gospodarske politike na krizu bile su uglavnom očekivane. Središnja banka nastavila je provoditi politiku stabilnog tečaja odnosno cijena, što je s obzirom na određene specifičnosti hrvatskog gospodarstva opravdan odabir. Istodobno, fiskalne vlasti nisu pronašle odgovarajuće rješenje, ekonomsko i političko, za smanjivanje rastuće javne potrošnje tijekom većeg dijela ove godine. U takvim uvjetima najveći teret podnio je korporativni sektor.
Za sada je izostala implementacija učinkovitih antirecesijskih mjera te sadašnji sustav državnih potpora više ima karakter instrumenta socijalne, a manje ekonomske politike, stoga je i njihov pozitivan utjecaj na gospodarstvo ograničen. Štoviše, nužnost smanjenja proračunskog deficita mogla bi dovesti do povećanja poreznog opterećenja i/ili trošarina, stvarajući dodatne pritiske na opadajuću gospodarsku aktivnost.
Iznimno snažna uloga države u domaćem gospodarstvu rezultirala je i činjenicom da rastući proračunski manjak dovodi i do značajnog pogoršanja likvidnosti u realnom gospodarstvu. Navedeni problem dodatno je izražen zbog toga što potražnja korporativnog sektora za kreditima nadmašuje ponudu, s obzirom na to da se značajni dio kreditnog potencijala banaka tijekom ove godine upotrijebio za financiranje potreba države.
Pad inozemnih izravnih investicija i usporavanje rasta inozemnog duga upućuju na to da će oporavak tokova kapitala prema brzorastućim gospodarstvima u regiji potrajati. Pored pritisaka na nacionalne valute i stabilnost financijskih tržišta u regiji, smanjeni priljev stranoga kapitala ograničit će prostor za oporavak domaće potrošnje. Upravo zbog toga bi više izvozno orijentirane zemlje u regiji mogle ostvariti brži i lakši oporavak.
