Hrvatska je nastavila s poboljšavanjem svojih poslovnih propisa te hvata korak s najboljim regulatornim praksama u svijetu, priopćila je u četvrtak Svjetska banka, nakon što je objavljeno najnovije izvješće „Doing business 2020”, koje je pokazalo da je Hrvatska napredovala na listi za sedam mjesta. Ove godine Hrvatska je zauzela 51. mjesto među 190 zemalja na ljestvici lakoće poslovanja, dok je protekle godine bila 58.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u izjavi novinarima na marginama konferencije Izazov promjene, ustvrdio je da to izvješće daje dobru sliku i usporedbu s drugima u smislu gdje se nalazimo i u kojem smjeru trebamo ići.

Kaže da treba činiti sve što je moguće da se olakšaju uvjeti poslovanja, s obzirom da je to osnovni preduvjet za gospodarski rast.

Napredak Hrvatske na ljestvici ocjenjuje kao dobru vijest, a za to apostrofira dva ključna razloga - određene metodološke uskladbe, kao i reforme koje su napravljene u proteklom razdoblju, prije svega u području segmenata pokretanja poslovanja, prijenosa vlasništva, te ishođenja građevinskih dozvola.

"To unaprjeđenje kao dobra vijest danas svima treba biti poticaj da se samo nastavi tim smjerom. Nemojmo sada biti zadovoljni i reći to je dobro, unaprijedili smo svoj rejting i tu smo gdje jesmo, već treba gledati unaprijed", kaže Marić, dodavši da su strukturne reforme područje u kojem treba napraviti dodatne iskorake.

Marić je proteklih dana predvodio hrvatsko izaslanstvo na godišnjoj skupštini Svjetske banke i MMF-a u Washingtonu, a kaže da sa Svjetskom bankom putem zajmova nastavljaju rad na projektima, kao što je modernizacija zemljišnih knjiga, a u pripremi je i projekt koji se odnosi na daljnji razvoj pravosuđa u funkciji gospodarstva.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić ocjenjuje da je izvješće Doing Business vrlo važan pokazatelj koji govori o konkurentnosti i poslovnoj klimi. "No, smatram da s 51. mjestom ne trebamo biti zadovoljni nego ići dalje, učiniti ekonomiju još konkurentnijom i uvjete poslovanja još boljima", poručio je Vujčić.

Vujčić: Elementi lova na prinose prisutni u ulaganjima u nekretnine

Vujčić je na konferenciji u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i Zagrebačke burze (ZSE) održao predavanje "Je li strpljen stvarno spašen? Financijska imovina i prinosi u uvjetima neizvjesnosti", a kako je ustvrdio, ako se gledaju prinosi na financijskom tržištu, što najviše zanima sudionike ove konferencije, da je zasigurno teško ustvrditi "da je strpljen spašen" s obzirom da su kamatne stope i dalje niske i da sve sugerira da će takve ostati još značajno vrijeme.

"To znači niske prinose i na financijsku imovinu i na kredite", kazao je Vujčić.

Kako navodi, sudionici tržišta kapitala i mirovinski fondovi su između ostalih sudionici onog što se danas zove "utrka za prinosima", a s obzirom da su oni sve niži, traže se gdje god ih se može naći.

Napominje da "lov na prinose" napuhuje vrijednost financijske imovine i jača rizike za financijsku stabilnost. Elementi lova na prinose prisutni su u ulaganjima u nekretnine, što predstavlja potencijalni rizik ukoliko se ti trendovi nastave još neko vrijeme, upozorava.

U uvjetima niskih i volatilnih prinosa na domaćem tržištu, kaže Vujčić, financijska imovina, uz izuzetak mirovinskih fondova, raste vrlo sporo, a kućanstva jačaju tradicionalnu orijentaciju na ulaganja u nekretnine, što djeluje atraktivno u Zagrebu i na obali, no povezano je s rizicima, s obzirom da je nekretninsko tržište izrazito ciklično i da u drugoj fazi tog ciklusa postoje značajne neizvjesnosti oko kretanja cijena.

"Mi gledamo i procjenu fundamentalnog kretanja cijena nekretnina u smislu troškova izgradnje, zemljišta i izgradnje stanova i kuća, i rast cijena, i taj indeks koji računamo pokazuje da se tržište "pjeni", a pjena je na razini one slične koja je bila prije početka krize", kaže Vujčić.

Marić: Porez na nekretnine u dogledno vrijeme završena priča

Upitan o tržištu nekretnina, s obzirom i da je guverner Vujčić ustvrdio da u HNB-u na njega ne mogu značajnije utjecati, ministar financija Marić se složio da na to tržište između utječe i subvencioniranje stambenih kredita, no kako su tu i investitori koji ulaganjem u nekretnine traže više prinose.

Poručuje da to tržište treba vrlo pažljivo promatrati, a na pitanje bi li pomogao porez na nekretnine, Marić je kazao da je to bila originalna ideja koja bi doprinjela stabilnijoj situaciji i ravnomjernijoj i pravednijoj raspodjeli poreznog tereta, no kako je to što se doglednog vremena tiče završena priča.

Na pitanje novinara kako se ipak može djelovati, Marić je kazao da kod ulaganja u bilo koju vrstu imovine, pa tako i nekretnine, potrebno podizati razinu financijske pismenosti građana, a dodao je i kako povijesno gledano građani Hrvatske u smislu štednje natprosječno ulažu u nekretnine.