'S obzirom da je koronavirus pogodio svijet, možda je sad prava prilika da pokrenemo svoju industriju, svoju proizvodnju. Smanjimo tržišnu uvoznu ovisnost našeg gospodarstva. Bez obzira na posljedice koronavirusa, turizam nije jedina gospodarska grana, turizam ima osjetljivost na globalne poremećaje. Naš turizam ima dovoljno snage i otpornosti. Hrvatski turizam je bilježio stope rasta kad god je bila neka svjetska kriza', istaknuo je Zdravko Marić.

'Ovo je nešto novo za sve nas i teže se snalazimo. Po pitanju turizma, nema mjesta panici. Radi se o ranoj predsezoni gdje se realizira 4 posto turističkog prometa. Ako bi bilo otkazivanja i pada dolazaka, to ne bi značajno utjecalo na turizam. Takva psihoza prva zahvaća turizam, ali i prva osjeća smirivanje situacije. Radi se o preporuci da se ne putuje u zaražene regije', ističe Robert Pende.

Boris Žgomba kaže kako nema mjesta panici, ali treba reći da je Azija koju je prvu napao virus, zabilježila 80 posto otkaza u turističkim rezervacijama.

'Italija je uvela opću opasnost i strah od putovanja. Strah utječe na sigurnost i želju za putovanjem. Ne zna se koliko će koronavirus trajati i koliko će trajati proces liječenja. Povjerenje kupaca bit će teško zadobiti. Ljude treba uvjeriti u sigurnost. Štete za turizam će sigurno biti, ali ne možemo točno reći koliko će šteta biti velika', kaže Žgomba.

Damir Novotny ističe kako su virusna oboljenja postojala i postojat će. Ovo nije novost te kako se ekonomija globalizira.

'Tokovi roba i ljudi se intenzivira globalno. Nikad nismo imali turista iz Azije kao danas, kao ni dotoka robe iz Azije kao danas. Hrvatska ekonomski nije pogođena, ali imamo veći trgovinski put s Italijom i ako dođe do produženja virusa, roba će stajati pa i trgovina. Burze su uvijek osjetljive na taj tip vijesti. Bilo što da se dogodi u svijetu, odražava se na burzama. Kad se vide prazni dućani u Kini, prosječan će potrošač odlučiti kopirati, opskrbljivati se, stvarati zalihe. Ako se poveća broj oboljelih, hrvatski potrošači će se slično ponašati kao potrošači u Italiji. Moramo se naučiti da proizvodimo dosta toga u Hrvatskoj, a ne da kupujemo maske koje se proizvode u Kini', naglašava Damir Novotny.

Pende smatra kako ne postoje razlozi da se zabrane putovanja.

'Treba izbjegavati zemlje u kojoj su zabilježeni slučajevi koronavirusa. Turizam je prošao i gore situacije od ove. Hrvatska predstavlja respektabilnu turističku scenu. Ako talijansko tržište bude pogođeno, moramo to kompenzirati na drugom tržištu. Otkazi aranžmana nisu trajni, nije vrijeme za bukiranje', objašnjava Robert Pende.

Žgomba kaže kako je turizam je u cjelini prošao i veće krize, a ovo je prolazna kriza.

'Moramo se dobro pripremiti za kraj krize i u tom trenutku krenuti pridobiti goste, neće biti lako jer će i drugi krenuti u pridobivanje gostiju. Turizam je žilava biljka i neće se samo tako predati. Kad sve prestane, treba krenuti s velikim promotivnim aktivnostima. Očekujemo podršku Ministarstva financija da zadržimo turističke pozicije jer kad završi koronavirus, karte u turizmu se dijele na novo', naglašava Boris Žgomba.

Novotny ističe kako se ne može ranije pripremiti na ovakve situacije.

'Otkazat će se putovanja iz Azije u Europu, ali povećat će se putovanja unutar Europe. Velik dio hrane uvozimo iz Italije i možda ćemo tek sad shvatiti da bi trebali u Hrvatskoj proizvoditi hranu za turističke potrebe. Preko 2 milijarde eura troši se na uvoz hrane, meso se uvozi iz Italije. Meso, voće i povrće se uvozi iz Italije, ti tokovi će sigurno biti poremećeni. Neće se moći povećavati cijene u turizmu, Italija će morati smanjivati cijene kako bi zadržala turiste', zaključuje Damir Novotny.