Premijer ju često spominje i hvali, no, kaže Dalić, razgovora o njenom angažmanu na izborima nije bilo, javlja RTL.

'Kriza koja upravo nastaje, ne bih se priklonila mišljenjima da će do biti jako brzo i jako kratko, nešto što će proći za mjesec, dva. Radi se o krizi koja je pogodila cijeli svijet, sve zemlje, to nije financijska kriza i procjene pokazuju da ovaj pad u ovoj godini između devet i 10 posto, očekivanom rastom u idućoj godini neće biti nadoknađen. Tu smo već u 2022., a to tkivo krize, ono nastaje iz različitih smjerova. Ono o čemu se kod nas puno govori, a to je turizam, to je samo dio priče. Drugi dio je izvoz, inudstrija, naši trgovinski partneri Italija, Njemačka, Slovenija, i oni su u krizi, to će se preliti na našu industriju. A sjećamo se da nas je iz duboke recesije izvukao upravo izvoz. Tu je i stanovništvo. Ljudi će biti nesigurni, trošiti će manje i to će dovesti do pada potrošnje. Kada ljudi osjećaju nesigurnost radnog mjesta, mogućnosti novog posla, logično je da smanjuju potrošačke apetite, smanjuju kupovinu i planirane investicije, uzimaju manje kredite. Makroekonomski rezultat je da pada agregatna potrošnja, odnosno agregatna potražnja. Četvrti dio priče bit će borba s velikim fiskalnim deficitima koji su nastali kao redakcija na pandemiju', objasnila je Dalić.

Dio financijskih problema rješavat će se novim zaduživanjima.

'Svi mi to razumijemo, ova reakcija fiskalne politike bila je nužna. Šok od pandemije je bio tako velik, došao je iznenada i to je trenutak kad ekonomska politika mora reagirati. Reagirala je naša, reagirale su sve zemlje, a posljedica je veliki deficit, ali to se ne može održavati u duljem vremenskom razdoblju. Ti će se deficiti morati staviti pod kontrolu, ali niti će se to moći samo fiskalnim mjerama, bit će potreban oporavak gospodarstva. Iduće razdoblje glavna fronta će iti na načiu na koji će se ekonomskom politikom taj oporavak ubrza. Ono što barem misli mda je za nas velika prednosti, mi prvi puta u ovakvoj krizi nismo sami. Sve ove mjere i fondovi, novac iz EU je jedna aktiva, jedan instrument', rekla je Dalić.

Upravo je premijer Plenković europski novac spominjao kao veliku pomoć, no do toga je još dalek put.

'Neće biti lako jer prema svemu što znamo, najveći dio će se opet koristiti projektno. Ali je prilika. Najveći naglasak iduća Vlada treba staviti na korištenje tih sredstava.'

Na pitanje je li ovo prilika za rezanje rashodne strane proračuna, odgovara: 

'Mislim da to u ovom trenutku i nije glavno pitanje jer mi trenutno živimo u vremenu jako velikog pada proračunskih prihoda, ministar govori o 50 posto u svibnju. Svi proračunski troškovi mogu biti koliki su prihodi. Novac na financ tržištu je jeftin, ali to nije beksonačan izvor. S druge strane imate financijsko tržište, investitore, oni procjenjuju kredibilnost država koje se pojavljuju na tržištu. Nije razumno da bi se visoki deficiti mogli odvijati u dugom vremenskom roku. Tu će trebati i nešto fiskalnih mjera, ali takvi deficti se bez oporavka ekonomije ne mogu pokriti. Ekonomska politika je uvijek balans mjera. Bit će potrebne i restriktivne mjere. Hoću reći ne bismo smjeli ponoviti ono što nam se dogodilo tijekom protekle krize, da se ekonomska politika potpuno fokusirala u stvari na održavanje proračuna. Imam tu i vlastitih iskustava. Tada je bilo drugačije vijreme, puno teži uvjeti na financijskom tržištu. Ne bismo to smjeli ponoviti. Trebali bismo napraviti balans mjera koje će ići za poticanje, uključujući i korištenje EU fondova, govorimo tu o ogromnim novcima koji su sada dostupni, a pred 10 godina nisu bili'.

Za kraj, Dalić je na pitanje je li jedna od hrvatskih tvrtki za koje radi i Fortenova, odgovorila da nije.