Stanje na tržištima rada širom svijeta znatno će se pogoršati pred kraj godine zbog previranja u gospodarstvu koja je izazvao rat u Ukrajini i utjecaja strože monetarne politike na potrošnju, procjenjuje Međunarodna organizacija za rad (ILO)
Već su se pojavile naznake da je oporavak broja radnih sati početkom godine izbrisan u drugom i trećem tromjesečju, upozorio je ILO u izvješću o tržištima rada, objavljenom u ponedjeljak.
Tako je od srpnja do rujna bilo 40 milijuna manje radnih mjesta s punim radnim vremenom nego u četvrtom tromjesečju 2019. godine, koje se koristi kao referentno pretpandemijsko razdoblje, naglašavaju.
vezane vijesti
-
![Ne iseljavaju se mladi samo iz Hrvatske, dramatičan preokret i na Novom Zelandu: Inflacija divlja, nezaposlenost rekordno niska, radnika ni za lijek]()
Ne iseljavaju se mladi samo iz Hrvatske, dramatičan preokret i na Novom Zelandu: Inflacija divlja, nezaposlenost rekordno niska, radnika ni za lijek
-
![Nezaposlenost u EU, eurozoni i Hrvatskoj u rujnu na najnižoj razini od početka krize]()
Nezaposlenost u EU, eurozoni i Hrvatskoj u rujnu na najnižoj razini od početka krize
-
![Velika nezaposlenost, niska plaća guše gospodarstvo Sisačko-moslavačke županije]()
Velika nezaposlenost, niska plaća guše gospodarstvo Sisačko-moslavačke županije
Pogoršanje na sredini godine ILO pripisuje opetovanom uvođenju epidemioloških mjera i posljedičnim poremećajima na kineskom tržištu rada, kao i sukobu u Ukrajini i inflatornim pritiscima koje su stvorili poremećaji u izvozu energije i hrane.
Pogoršanje na tržištu rada utječe na stvaranje novih radnih mjesta i na kvalitetu posla
"Sudeći po sadašnjim trendovima, broj slobodnih radnih mjesta smanjit će se, a rast broja zaposlenih u svijetu značajno oslabiti u četvrtom tromjesečju 2022.", procjenjuje ILO.
Nezaposlenost bi pak trebala porasti, dodaju, napominjući da su se u razvijenim gospodarstvima već pojavile naznake osjetnog 'hlađenja' tržišta rada.
Prertjerano pooštravanje monetarne politike moglo bi također nanijeti ogromnu štetu radnim mjestima i prihodima, kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju, upozorava ILO.
Vlade bi zato trebale usvojiti niz mjera potpore najranjivijim skupinama građana i kompanijama, što bi moglo uključivati usmjeravanje ekstraprofita u zapošljavanje ili dodatke na plaću, rekao je glavni direktor ILO-a Gilbert Houngbo.
"Ne možemo dovoljno naglasiti da treba (usvojiti) socijalne pakete i voditi računa o tome da zaoštravanje monetarne politike radi suzbijanja inflacije bude dopunjeno socijalnim mjerama", rekao je Houngbo na brifingu za novinare u Ženevi.
