Komentirajući za tportal jučerašnju Vladinu odluku o imenovanjima u nadzorne odbore državnih poduzeća, Esad Čolaković kaže da mu ovo ostavlja dojam neozbiljnosti ili skrivene namjere da vlast opravda etično problematični slučaj Ferenčak.

'Čini mi se da se otvaraju vrata političkom oportunizmu i AOR-u (administrativno-operativnom rukovodstvu). To je bio instrument iz bivšeg jednopartijskog sistema kada su se na temelju partijskog monopola popunjavala sva kadrovska mjesta. Politika je u starom sistemu htjela držati privredu na kratkoj uzici, pa je u poduzeću trebao biti partijski vojnik. Milanović je već samim rječnikom evocirao na zaboravljane oblike partijskog kadroviranja. Ako je pomoćnik ministra za feldmaršala Milanovića treći ešalon, onda bi šef državnog poduzeća mogao bio peti ešalon koji raspolaže milijardama kuna poreznih obveznika', rekao je direktor Crome Čolaković.

Smatra da bi Vlada trebala imati strože kriterije za popunjavanje javnih poduzeća nego za 'obične' državne službenike, i upozorava da su sada kriteriji, zapravo sniženi. Primjerice, pravomoćno osuđeni ratni zločinac Branimir Glavaš mogao bi nadzirati Janaf jer njegov zločin nije direktno naštetio poslovanju tog poduzeća.

Priznaje da je pomalo naivno vjerovati da se ovdje radilo o Vladinoj nepromišljenosti i šlamperaju, no on im daje određen kredit, iako je poruka zaista loša.

Nije za Čolakovića preveliki grijeh nove vlasti što su ukinuli HDZ-ov sistem kadroviranja nadzornika u javnim poduzećima jer smatra da su javni natječaji uglavnom bili namješteni, iako su zahtijevali nešto više kvalifikacije od ovih minimalnih – visoke stručne spreme i trogodišnjeg radnog iskustva.

I za ekonomskog analitičara Antu Babića javni natječaji bili su samo farsa. 'Proveo sam jedan društveni eksperiment i prijavio sam se na šezdeset natječaja i nisam sa svojom CV-jem prošao ni na jednom, uvijek je prošao netko s političkom vezom', kazao je Babić za tportal.

Zato njemu nije sporno što Vlada politički imenuje ljude u državna poduzeća, no bolje bi bilo da odaberu stručnjake, a ne političare jer će samo poduzeće, pa tako i vlast na kraju od toga imati više koristi. 'Bolju šansu dajete poduzeću ako izaberete stručnjake. Kakve veze ima Srećko Ferenčak s naftom, pa on je učitelj skijanja! Da su ga imenovali u neko sportsko društvo, to bi još imalo smisla', komentirao je Babić.

Jedan od onih koji je izabran putem javnog natječaja jest Nikola Mijatović, još uvijek aktualni predsjednik NO-a Croatia osiguranja, inače stručnjak s Pravnog fakulteta. U razgovoru za tportal ističe da su se preko javnih natječaja državna poduzeća depolitizirala. 'Iako je mandat postojećim nadzornim odborima četiri godine, nova vlast zatražila je mandat na raspolaganje. Prilikom nadziranja doživljavao sam znatne neugodnosti, posredno čak i prijetnje, samo zato što sam inzistirao na zakonitosti i transparentnosti poslovanja', rekao je Mijatović.

S obzirom na negativna iskustva privatizacija koje su bile protivne javnom interesu, Mijatović smatra da u upravama i nadzornim odborima trebaju sjediti isključivo stručnjaci, lišeni svake povezanosti s privatnim interesima i gospodarskim malverzacijama. Sama činjenica da je netko prijavljen zbog gospodarskih kaznenih djela, upućuje na potrebu da se bude preventivno distanciran, dok se postupak ne završi. Vjeruje da je Vladina odluka odraz nepripremljenosti i smatra da će je uskoro preispitati, kako bi donijeli rješenje u interesu javnosti.

'Nije bitno je li netko pravomoćno osuđen, ako je već pokrenut postupak i postoje ozbiljne sumnje, na takve ljude ne treba računati. Vlada time gubi ugled u narodu', komentirao je don Ivan Grubišić za tportal.

U nadzornim odborima uopće ne bi trebalo biti mjesta za političare, ocjenjuje Grubišić, nego isključivo za profesionalce. No i za njih treba uspostaviti opće kriterije, kako bi im povjerili nadzor državnih poduzeća, a oni bi trebali biti stručni, kompetentni, moralno prepoznatljivi i socijalno osjetljivi.