'Preuzimanje rizika je ta hrabrost koja Hrvatskoj nedostaje. Ključna brojka je gospodarski rast, no ne možemo je istaknuti kao postignuće. Račan je izgubio izbore kada je gospodarski rast bio šest posto, što je vjerojatno najveći gospodarski rast u Hrvatskoj ikada. Nemam odgovor na to zašto je to tako bilo', kazao je Zoran Milanović

'Dan danas eurozona stagnira. Zajednički nazivnik dugotrajne recesije nisu javni dug ni kontinuirani deficit javnog proračuna, već izrazito negativna platna bilanca, tekući računi države', smatra Milanović.

Premijer je dodao da nas je na površini držao turizam, koji drži balans u našem proračunu. 'Ono sto imamo je razvijeni uslužni sektor koji treba i dalje razvijati', dodao je Milanović.

'Hrvatska ima najrazvijeniju cestovnu infrastrukturu, a možda i najskuplju. Geografski je mala i komplicirana. Moram naglasitit da bi država bi i dalje bila zadužena i da se tuneli nisu farbali tri puta. Neki bi privatno bili malo manje bogati, ali država bi i dalje imala dugove. Moramo smanjiti javni dug. Država se nije prilagodila, dok su se privatnici dramatično prilagodili. Država je bila skupa i skupa je i dalje, ali mi to želimo promijeniti. Neki to zovu poreznim terorom i presijom, ja to nazivam redom', istaknuo je Milanović i dodao da promjene u Hrvatskoj ne mogu doći preko noći, te da je za njih potrebno razdoblje dulje od jednog Vladina mandata.

Premijer je istaknuo i da je 'centralni obračun plaća prije deset godina mogao dizajnirati malo pametniji srednjoškolac'.

'Turizam nije zlatna koka, ali je čisto srebro. Ono što danas imamo i ono što bismo mogli imati za 10 godina, ogromna je razlika. Pitanje je što je država mogla, a nije htjela učiniti prije 10 godina. Primjerice, Kupare, koji su mrtvi kapital. A znanje smo imali i prije, ali nismo iskoristili', dodao je premijer.

'Mi smo bili kolonija tuđih interesa, Beča, Budimpešte, to je činjenica. Najbolji su tada odlazili. Ovi koji sada odlaze možda će se vratiti već za godinu dana', prokomentirao je Milanović odlijev mozgova.

Osvrnuo se na spin off i outsourcing.

'Ljudi su plaćeni isto za različiti doprinos. U biznisu se to ne može izdržati godinu dana. Zato sam za razumniji pristup tome', rekao je premijer.

'Borit ćemo se do kraja da odradimo svoj posao jer smo za to izabrani. Nikad neću pristati da mi modeli budu Južna Koreja i Sovjetski savez, tako mi Bog pomogao', zaključio je.

O uštedama je govorio ministar financija Boris Lalovac te najavio dva smjera za izlazak iz krize - uvođenje učinkovite državne uprave i postupno smanjenje porezne presije. Od sektora od kojih će tražiti uštedu, izdvojio je javnu upravu i zdravstvo.

'Rasterećenje plaća mora biti daljnji smjer, da budemo još konkurentniji. Želimo vratiti povjerenje u investitore i poduzetnike, bez toga nećemo moći generirati pozitivne mjere. Na tome ćemo kontinuirano raditi. Nastavljamo s promjenama na rashodovnoj strani - to su suštinske promjene jer su se generirale iz onih vremena prije krize', kazao je Lalovac i dodao da su druge zemlje strukturne reforme provodile u doba prosperiteta i zato su lakše izašle iz krize.

'Svaki trošak će se preispitati, baš kao u poduzećima, tako i u javnoj upravi. Sve ćemo troškove transparentno prikazati javnosti', naglasio je ministar financija.