Danas je, naime, održana druga sjednica toga Vijeća, na kojoj su na poziv predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, sudjelovali predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU i na kojoj su predstavljene smjernice za programiranje Operativnih programa za financijsku perspektivu 2021. – 2027. i Plana za korištenje Fonda za oporavak u namjeri poticanja potrebnih reformi, ubrzavanja investicija i stvaranja uvjeta za održivi gospodarski razvoj u skladu s EU-ovim Zelenim planom.

U smjernicama se uz ostalo navodi kako Hrvatska mora žurno usvojiti ambicioznu Nacionalnu razvojnu strategiju - Hrvatska 2030, koja će se temeljiti na klimatskoj neutralnosti do 2050. godine i ciljevima održivog razvoja s fokusom na jačanje domaće proizvodnje, te značajno podići razinu efikasnosti procesa programiranja i pojednostaviti procedure. Upravo zato Vijeće predlaže uvođenje nacionalnog modela vrednovanja rada svih tijela koji će biti vezan za postotak apsorpcije alociranih EU-ovih sredstava.

Predlaže se i dorada pravnog, planskog i operativnog okvira sustava upravljanja i kontrole Europskim strukturnim i investicijskim fondovima te poticanje "zelene" javne nabave radi poticanja eko-inovacija u gospodarstvu.

Vijeće smatra da već u 2021. godini uz korištenje raspoloživih EU fondova treba potaknuti val ulaganja u dubinsku energetsku obnovu fonda zgrada, što uključuje i obnovu Zagreba i okolice nakon potresa te novu izgradnju, vodeći pritom računa o problemu energetskog siromaštva.

"Europski zeleni plan transformira Europu u napredno i moderno društvo. Hrvatska mora pratiti smjernice i ići u korak osiguravanja klimatske neutralnosti do 2050. Stručnost imamo, političku volju pokazujemo kao i spremnost na suradnju i povezivanje kako među sektorima tako i među političkim strankama. Uz višegodišnji financijski okvir novac nam je na raspolaganju i iz Plana oporavka. Next Generation EU je prilika za buduće generacije, ali i našu generaciju. Zeleno, održivo i socijalno pravedno uz transparentnu provedbu svih projekata i trošenje dostupnih sredstava mora nam biti na prvom mjestu", rekao je predsjednik Milanović.

Kako trasirati energetsku tranziciju prema zelenom i digitalnom i osigurati veći udio obnovljivih izvora energije i učiniti hrvatsko društvo što otpornijim na klimatske promjene i druge izazove, neka su od pitanja koja se analiziraju u smjernicama, izjavio je posebni predsjednikov savjetnik za energiju i klimu Julije Domac.

"Treba otvoriti prostor privatnoj inicijativi kako europski fondovi ne bi bili svrha samima sebi, nego katalizator razvoja prema zelenom, održivom i otpornom", rekao je Domac.

Dodao je da prilika koja se otvara s 22 milijarde eura europskih sredstava "ne smije biti još jedna prilika za korupciju, nego za razvoj Hrvatske u dobrom smjeru".

Upitan koliko su danas predstavljene smjernice u skladu s Vladinom energetskom strategijom, odgovorio je da su one u skladu s europskim smjernicama o 60-postotnom smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2030. godine, što je zadnja preporuka Europskog parlamenta, kao i klimatskoj neutralnost do 2050. godine.

"Ove smjernice pokazuju kako bi to trebalo napraviti", rekao je Domac.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU pokazalo je spremnost na suradnju te je zaključeno da će Vijeće i nadalje usko surađivati s ministrima Vlade usmjeravajući ih kroz preporuke za što brži oporavak u smjeru zelene i energetske tranzicije, kaže se u priopćenju.