'Želim da bude jasno da nisam ništa najavio, nego sam u razgovoru s novinarkom komunicirao o različitim modalitetima koji postoje u tom kontekstu. Meni se osobno ta ideja čini vrlo prihvatljivom', kazao je Primorac odgovarajući na pitanja novinara.

Primorac je gostujući jučer u emisiji Hrvatskog radija 'A sada Vlada' rekao kako se razmišlja o jednom inovativnom modelu financiranja države – narodnoj obveznici. Danas je istaknuo, s obzirom na to da je u dijelu javnosti zavladala skepsa i strah, da to ni na koji način ne služi punjenju državnog proračuna niti da je proračun na bilo koji način ugrožen.

'Ovo ni na koji način ne služi Republici Hrvatskoj za punjenje državnog proračuna, niti je on ugrožen, niti imamo problema s likvidnošću, nego anticipirajući određena kretanja, a ja sam osoba koja voli gledati unaprije. Ako dođe do značajnijeg povećanja kamatnih stopa, s obzirom na to da građani imaju prilično velike iznose depozita na računima u bankama na koje primaju vrlo niske kamatne stope, učinilo mi se to kao zgodno rješenje da se zapravo građanima omogući da sudjeluju dominantnije i u tom vidu financiranja i ostvarivanja određenih prinosa i kapitalnih na svoju financijsku imovinu', kazao je.

Ne radi se, kako je rekao, o nikakvom iskorištavanju građana niti im je to potrebno kao Vladi u smislu da se ne mogu nigdje zadužiti pa su krenuli prema građanima, nego mu se čini da je fer i pošteno ako se već plaćaju neke kamate koje su prilično visoke, da ih ponude možda i građanima.

'To je bila ideja. Ništa trenutno nismo razradili u tom smislu, ništa nisam najavio, potrebe za financiranjem u tom smislu apsolutno nemamo nikakvih, ali anticipirajući određena kretanja za sljedeću godinu, to mi se učinilo kao jedna interesantna mogućnost', kazao je.

Na pitanje kada bi građani koji se odluče na takav oblik investiranja mogli dobiti povrat, kazao je kako ne bi htio na to odgovarati s obzirom na to da nije ništa najavio. Ako se bude išlo prema građanima, morat će se strukturirati dospijeća ročnosti na način da to bude građanima prihvatljivo, kazao je.

A sbzirom da su banke počele nuditi svojim klijentima sa stambenim kreditima uz varijabilnu kamatnu stopu njihovo reprogramiranje i fiksiranje kamatne stope, novinari su Primorca pitali strahuje li da će iduće godine doći do povećanja kamatne stope, u kojoj mjeri te ima li razloga za zabrinutost građana.

'Ne mogu vam konkretno odgovoriti ni na ovo pitanje', kazao je Primorac, napominjući da je likvidnost bankovnog sustava za sada prilično visoka, a već je bilo i komunicirano da će doći do oslobađanja određenog dijela dodatne likvidnosti ulaskom zemlje u eurozonu.

U domaćem financijskom sustavu, naime, likvidnost sada premašuje 86 milijardi kuna. 'Međutim, moramo biti svjesni toga da je, u smislu borbe protiv inflacije, povećanje kamatnih stopa, dakle zaoštravanje monetarne politike, instrument koji je najučinkovitiji u cilju smanjenja cijena, odnosno sprječavanja rasta cijena', istaknuo je.

Kazao je i kako je on to u svojim izjavama u nekoliko ranijih navrata najavljivao te govorio da ako do toga dođe, građani bi trebali brinuti i o svojim kreditnim obvezama, fiksiranju kamatnih stopa i svemu što mogu učiniti kako bi zaštitili svoju imovinu, financijske priljeve te bolje upravljali svojim financijskim obvezama.