Ministar Primorac objasnio je da je riječ o modelu koji nije povijesno nov, ali se dugo nije koristio u Hrvatskoj. 'Razmatramo bi li bilo dobro nešto takvo ponovno koristiti. Razmišljamo o omogućavanju intenzivnije participacije građana u izdavanju nekih obveznica potencijalnim novim zaduženjima zbog činjenice što je likvidnost bankovnog sustava prilično velika, razina depozita značajna, a kamatne stope na depozite niske. Ako se dogodi da na vanjskim tržištima, gdje bi se mi trebali zaduživati, kamatne stope budu 5, 6 ili više posto, a s druge strane građani plaćanju nula posto na depozite u bankama, tu smo u mogućnosti da građanima omogućimo da participiraju na tom tržištu', rekao je ministar Primorac, dodavši kako misli da bi to bilo dobro, piše HRT.

Osvrnuo se i na mjere Vlade za pomoć građanima i gospodarstvenicima kako bi preživjeli ovu krizu. 'Mjere su sveobuhvatne. Odmah na početku mandata suočio sam se s velikim izazovom, a to je da osmislimo paket mjera koji će biti kvalitetan i koji će u ovoj situaciji odgovoriti na izazove. Suočavamo se s visokom inflacijom te prijetnjama usporavanja gospodarskog rasta. Mjere fiskalne politike bile su manje učinkovite, a mjere monetarne politike pokazale su se kao rješenje koje bi dugoročno imalo najviše smisla. Mi smo s ovim paketom mjera targetirali određene skupine ljudi - umirovljenike, socijalno ugrožene, one koji primaju dječji doplatak, osobe koje su dugoročno nezaposlene..., a pomogli smo i sektoru poduzeća u ograničavanju cijene energije da prođu kroz krizu što bezbolnije, rekao je.

Istaknuo je kako su gledali kako dugoročno potaknuti sve dionike da intenzivnije krenu putem energetske tranzicije. 'Jasno je da ove subvencije, ako kriza potraje, neće trajati vječno. Teret tog paketa u najvećoj mjeri snosi država, javni sektor. Veliki dio tereta prebacili smo na HEP. Jasno je da unatoč tome što će HEP ostvariti značajnije gubitke, država stoji iza HEP-a i u svakom slučaju ako se bude i dalje zaduživao, država će izdavati jamstva za ta zaduživanja, rekao je.

Komentirao je i ulazak u eurozonu. Rekao je kako misli da je baš sada dobro vrijeme za ulazak u nju. 'Što se tiče inflatornih pritisaka zbog uvođenja eura istraživanja su pokazala da zadnjih nekoliko država koje su uvele euro inflatorni pritisak se kretao između 0,2 i 0,4 posto. Benefiti su puno veći. Mi smo bili visoko eurizirani i uvođenjem eura kao službene valute eliminiramo valutni rizik, a pozitivno se odražava i na naš kreditni rejting. A povećanje kreditnog rejtinga se odražava na troškove zaduživanja, rekao je ministar Primorac.