Na upit N1 iz Ministarstva poljoprivrede odgovaraju da je "u proteklim tjednima doista prisutan povećan broj opoziva hrane, na dnevnoj razini".

U Ministarstvu kažu i da se veći broj proizvoda morao povući s tržišta zbog utvrđenog pesticida etilen-oksida u aditivu, gumi od rogača jednog turskog dobavljača, koji je “u procesu prizvodnje ugrađen u više proizvoda na teritoriju većeg broja članica EU-a”.

“S obzirom na ovaj incident, inspekcija, osim svojih uobičajenih nadzora, provodi i dodatna uzorkovanja hrane”, poručuju iz Ministarstva.

Iz Ministarstva poljoprivrede kažu da je za ispravnost proizvoda odgovoran proizvođač, a da “na temelju procjene rizika i rezultata monitoringa iz prethodnih godina” kontrolu ispravnosti provode nadležna tijela u skladu s vlastitim propisanim procedurama. Dodaju da se inspekcijski nadzori provode i po prijavi potrošača i udruga, kao i na osnovu informacija zaprimljenih preko sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (tzv. RASFF sustav – Rapid Alert System for Food and Feed) od bilo koje druge zemlje članice EU-a.

Na pitanje kako točno izgleda proces kontrole nakon kojeg se odlučuje o povlačenju proizvoda, iz Ministarstva odgovaraju: “Ovisno o tome tko radi kontrolu, subjekti kontrolu provode na osnovi svojih pisanih procedura dok inspekcija nadzore provodi u skladu s izrađenim godišnjim Planovima, po prijavi te nasumično odabranim pošiljkama posebno na granici kod uvoza.”

“Nakon što subjekt u poslovanju s hranom, tijekom svojih samokontrola, ili nadležna inspekcija tijekom nadzora, uzorkuju određeni proizvod i utvrdi se da proizvod nije u skladu propisanim uvjetima, isti se povlači s tržišta. Ukoliko konzumacija takvog proizvoda predstavlja određeni rizik po zdravlje potrošača radi se i opoziv”, odgovoreno je iz Ministarstva na upit N1.

“Svaki proizvođač dužan je voditi detaljne podatke o distribuciji svakog svog proizvoda, kao i o svim izvorima sirovina za svoje proizvode – dakle mora moći pratiti tzv. ‘korak naprijed i korak unatrag’ u lancu prehrane. Na taj način, temeljem praćenja sljedivosti proizvoda i sirovina, moguće je, u slučaju nekog incidenta, brzo i precizno povući kompletan sporni proizvod ili sirovinu s tržišta”, kažu iz Ministarstva.

Prema informacijama kojima raspolaže Ministarstvo poljoprivrede, potrošači se najčešće žale na pronalazak stranog tijela u proizvodu, pojave simptoma trovanja hranom, ili moguće alergijske reakcije kod proizvoda na kojima nisu označeni alergeni.

“U većini slučajeva proizvod se ne može vratiti na tržište te se neškodljivo uklanja – zbrinjava na propisan način”, kažu iz Ministarstva. Neki se proizvodi mogu ipak vratiti na tržište, ali u prerađenom obliku. Nekada je dovoljno promijeniti ili nadopuniti pogrešnu ili nepotpunu deklaraciju, a neka hrana se može prenamijeniti u hranu za životinje ili iskoristiti kao gorivo za biopostrojenja.

“Nužan preduvjet za sve takve mogućnosti jest dakako da taj korigirani proizvod mora ispunjavati sve propisane kriterije sigurnosti i zdravstvene ispravnosti, kako bi se mogao nesmetano staviti na tržište”, kažu iz Ministarstva.

Popis svih opozvanih proizvoda možete pronaći na stranicama Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu u dijelu Potrošački kutak, kao i putem mobilne aplikacije HRana koja o opozivu proizvoda informira u realnom vremenu.