Stoga nažalost nismo u mogućnosti usporediti dvije gospodarske opcije. Evo kako Miroslav Škoro planira gospodarski preporoditi Zagreb ako pobijedi na izborima.

Na pitanje kako planira uravnotežiti prihode i rashode gradskog proračuna i smanjiti nagomilani dug, Škoro odgovara da će najprije napraviti forenziku i reviziju sve javne nabave koja je korumpirana. 'Nisu normalne situacije u kojima se ugovorene svote probijaju i po 200 posto i tu nastaju veliki gubici. Nećemo dopustiti nikakav klijentelizam što se tiče javne nabave, a forenzičkim računovodstvom i digitalnom transformacijom dovest ćemo proračun iz deficita u suficit', pojašnjava lider Domovinskog pokreta.

Pritom naglašava da dug, koji se prema njegovim procjenama kreće blizu dvije milijarde kuna, odnosno 33 posto godišnjih prihoda grada, sam po sebi nije loš kada bi se koristio za investicije i razvoj.

Što se tiče mogućnosti smanjenja prireza, Škoro planira u svom mandatu kroz gospodarske mjere stvoriti uvjete da se taj namet smanji za dva do tri postotna poena. 'Činjenica je da je prirez od 18 posto prevelik teret građanima i poduzetnicima. Reforma sustava upravljanja gradom, javna nabava bez klijentelizma i korupcije, aktivacija gradske imovine, fondovi EU-a te druge gospodarske mjere sasvim sigurno će stvoriti mogućnosti za smanjenje prireza', zaključuje.

Zanimalo nas je kojih će pet strateških projekata realizirati u svom mandatu. Kao prioritetne projekte Škoro izdvaja gradsku željeznicu, Jarunski most, Sveučilišnu bolnicu Blato, dječju bolnicu i reciklažni centar. Kada je riječ o rješavanju prometnih problema, smatra da je prvenstveno potrebno rasteretiti cestovni promet i razvijati druge oblike prijevoza. Tu vidi željeznicu kao 'okosnicu sustava koji će autobusni i tramvajski javni prijevoz snabdijevati putnicima'. Na taj način smanjio bi se dolazak cestovnih motornih vozila u grad i omogućio razvoj aktivnih oblika prometovanja (bicikli, pješačenje) u gradskom središtu.

Drugi prometni prioritet bolje je povezivanje južnog i sjevernog dijela Zagreba gradnjom mostova preko Save. Najprije bi gradio Jarunski most, kojim bi se spojile Petrovaradinska ulica i Jadranska avenija, čime bi se uspostavila nova, kraća i brža prometna povezanost zapadnog dijela Novog Zagreba sa zaobilaznicom i izlazom iz grada.

Naredna dva kapitalna projekta Domovinskog pokreta vezana su uz zdravstvo. Gradnjom Sveučilišne bolnice Blato na mjestu sadašnjeg nedovršenog objekta i dječje bolnice s umreženim medicinskim uslugama za potrebe liječenja djece na pristupačnoj lokaciji rasteretio bi se bolnički sustav u središtu grada.

Među kapitalne projekte Škoro je uvrstio i gradnju reciklažnog centra. Izgradio bi centar koji bi se sastojao od sortirnice za suhi reciklabilni otpad s privremenim skladištem sekundarnih sirovina, zatvorenog kompostišta za biorazgradivi otpad te centra za popravak i ponovnu uporabu korisnog otpada, i to na minimalno tri lokacije. Za tu svrhu prenamijenila bi već planirana sredstva za financiranje centra za gospodarenje otpadom u Resniku.

Čelnik Domovinskog pokreta najavljuje korjenite promjene u organizaciji i upravljanju Zagrebačkim holdingom. Naglasak stavlja na reorganizaciju sustava prema poslovnim procesima, a ne prema zaposlenicima. Spominje preraspodjelu radnih mjesta u gradskoj administraciji i Holdingu s ciljem poticanja poduzetništva, digitalne transformacije, jačanja savjetodavne podrške građanima i poduzetnicima te povećanja efikasnosti provedbe projekata financiranih sredstvima EU-a. Na taj način planira uposliti sve postojeće ljudske potencijale.

'Dakle mi nećemo prijetiti otkazima, već organizirati sustav tako da bude pokretač gospodarskog razvoja, a time i da stvara nova radna mjesta, ne da ih ukida', zaključuje.

Ključne kapitalne projekte Škoro planira financirati iz fondova Europske unije, ali isto tako provjeriti sve druge gradske investicije i usmjeriti ih prema mogućnostima financiranja iz fondova EU-a. Cilj Domovinskog pokreta je podići vrijednost projekata financiranih iz fondova EU-a na razinu od 10 posto četverogodišnjeg proračuna Zagreba, za razliku od dosadašnjih cca pet posto za sedmogodišnje razdoblje. Da bi to postigli, planiraju Ured za programe i projekte EU-a podići na viši nivo odlučivanja u gradskoj upravi te ustrojiti na način da je u mogućnosti proaktivno sudjelovati u radu cjelokupne gradske organizacije kod planiranja investicija i razvoja grada.

Također, planiraju ured organizacijski dodatno prilagoditi ciljnoj skupini (mikro, malo i srednje poduzetništvo), kao i drugim javnim, nacionalnim i međunarodnim institucijama s kojima bi Grad Zagreb mogao sudjelovati u projektima kao partner.

'Dosadašnja iskustva potvrđuju složenu proceduru prijavljivanja na natječaje koja je prosječnom poduzetniku prekomplicirana, vremenski i financijski zahtjevna. Grad Zagreb treba stvoriti vlastitu platformu za poduzetnike Grada Zagreba te pružati savjetodavnu pomoć i podršku kod izrade, prijave i provedbe projekata EU-a', naglašava Škoro.

Ogroman neiskorišteni potencijal Škoro vidi u poticanju privatnog poduzetništva. Na upit kako planira unaprijediti poticanje privatnog sektora, naglašava da želi potpuno transformirati postojeći model kako bi Grad konačno preuzeo ulogu servisa, odnosno onoga koji stvara uvjete te otklanja prepreke za razvoj gospodarske i poduzetničke aktivnosti.

U tu svrhu planira nekoliko odvojenih ureda koji se bave gospodarstvom i poduzetništvom integrirati u novi Gradski ured za gospodarstvo, poduzetništvo i fondove EU-a, u kojem će educirani djelatnici s iskustvom i osjećajem za realnu ekonomiju biti služba poduzetnicima i gospodarstvu. Uz reformu i digitalizaciju gradske administracije, nov pristup poticanju poduzetništva uključuje izgradnju projektno-savjetodavne platforme po principu 'osobnog bankara', na kojoj će na jednom mjestu biti dostupne sve informacije koje trebaju poduzetnici (one stop shop), aktivaciju gradske imovine u poduzetničke svrhe te uvođenje specijalističke savjetodavne usluge u provođenju projekata za pristup Unijinim fondovima.

Osim toga, planira razvijati poticajno poduzetničko okružje promocijom Zagreba kao turističkog, zdravstvenog, informacijskog, financijskog i ICT centra te jačati poduzetničku infrastrukturu izgradnjom istraživačko-poslovno-industrijskih zona ('porezne oaze') u širem zagrebačkom području, u kojima bi Grad Zagreb pripremio svu potrebnu dokumentaciju i infrastrukturu te ponudio poduzetnicima na korištenje po povoljnim uvjetima za izgradnju proizvodnih pogona.

U cilju razvoja poduzetništva Škoro planira osnovati i financijsku instituciju (fond, banka i dr.) u vlasništvu grada i zainteresiranih investitora, koja bi omogućavala povoljne kreditne linije za realizaciju poduzetničkih projekta.

'Kroz partnerski odnos sa svim pravnim osobama i građanima, digitalizaciju gradske uprave i olakšavanje procedura pokretanja posla, pristup financiranju i ukidanje administrativnih barijera ojačat ćemo ukupnu poduzetničku klimu', zaključuje lider Domovinskog pokreta.