Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je mirovinsku reformu prema kojoj bi Francuzi trebali raditi dvije godine više, do 64 godine starosti, za ostvarivanje prava na punu mirovinu.

Najavljene promjene Francuzima nisu baš sjele, sindikati su se odmah digli na noge i pozvali svekoliko pučanstvo na štrajk. No povećanje dobnog praga za odlazak u mirovinu nije trend vidljiv samo u Francuskoj – standardna obvezna dob za odlazak u mirovinu trebala bi se podignuti u većini zemalja OECD-a. No koja je trenutačna dob u kojoj ljudi stječu pravo na prijevremenu i starosnu mirovinu u europskim zemljama?

U gotovo pola zemalja uvjet 62 godine

Prema analizi Euronewsa, podaci OECD-a za 2020. godinu u velikoj mjeri variraju, pa tako u Litvi muškarci odlaze u prijevremenu mirovinu s 59 godina dok oni u Njemačkoj mogu to učiniti sa 63,7 godina. Žene u Litvi pak pravo na prijevremenu mirovinu stječu s 58 godina, a Njemice to pravo stječu kad i muškarci u toj zemlji.

U Francuskoj je, kao i u Njemačkoj, dob za prijevremeno umirovljenje jednaka za muškarca i žene, pa Francuzi prema trenutačnom zakonu to pravo stječu sa 62 godine. Takva je situacija zapravo u gotovo pola zemalja, uključujući Švedsku, Portugal, Norvešku, Italiju, Grčku i Austriju.

S druge strane, prosječna dob u kojoj ljudi doista odlaze u mirovinu varira još više od zemlje do zemlje. Tako u Turskoj muškarci u mirovinu odlaze s 52, a žene s 49 godina, dok je na sjeveru kontinenta prosjek puno viši. Ljudi najkasnije odlaze u mirovinu na Islandu i u Norveškoj, sa 67 godina.

U većini europskih zemalja odlazak u mirovinu s najmanje 65 godina

Kad se gleda presjek svih zemalja EU-a, muškarci se u prosjeku umirovljuju sa 64,3 godine, a žene niti godinu ranije, sa 63,5 godina. U Francuskoj, u kojoj pripadnici oba spola u mirovinu odlaze sa 64,5 godina, prema tome samo je nešto viša dob u kojoj se prosječno odlazi u mirovinu u odnosu na cijeli EU. No ipak je još uvijek nešto niža nego u drugim članicama bloka, primjerice u Njemačkoj, u kojoj prosječna dob iznosi 65,7 godina.

Izuzevši Tursku, minimalni starosni prag za odlazak u mirovinu diljem Europe je 62 godine za muškarce i 60 godina za žene. U većini zemalja Europe ljudi pak u prosjeku u mirovinu odlaze s najmanje navršenih 65 godina. Od zemalja članica EU-a, u Grčkoj, Italiji, Luksemburgu i Sloveniji trenutačno se u prosjeku najranije odlazi u mirovinu. Prosječna dob za muškarce i žene u tim zemljama iznosi 62 godine.

Hrvati u punu starosnu mirovinu odlaze sa 65 godina dok se žene umirovljuju sa 62,5 godina. Prema podacima OECD-a, prosječan Hrvat u mirovini provede 18,6 godina, a Hrvatica 25,7 godina.

Muškarci su u zemljama OECD-a 1970. godine prije smrti u prosjeku 12 godina bili umirovljeni dok je sad očekivano vrijeme provedeno u mirovini znatno veće, pa mogu računati na 19,5 godina. Prije pet desetljeća žene su pak mogle očekivati da će u mirovini provesti 16 godina, a 2020. godine ta brojka se popela na 23,8 godina. No i tu brojke jako variraju od zemlje do zemlje.

Muškarci u Latviji tako mogu očekivati 14 godina u mirovini, oni u Luksemburgu 24 godine. Žene u Grčkoj u mirovini će provesti čak 28,4 godine, a one u Belgiji, Francuskoj, Italiji, Luksemburgu i Španjolskoj mogu očekivati 26 godina u mirovini.

U prosjeku se očekuje i da će žene nakon umirovljenja živjeti 4,3 godine duže od muškaraca. OECD procjenjuje da će se dob za starosnu mirovinu do sredine 2060-ih u prosjeku povećati za dvije godine. Tako će se u najvećem broju zemalja u mirovinu odlaziti sa 65 ili 66 godina. Pritom se u Danskoj očekuju nešto drugačija situacija, pa bi se prosječan Danac trebao umiroviti tek sa 74 godine.

Hrvatice u prosjeku dulje u mirovini nego žene u razvijenim zemljama

Pravo na starosnu mirovinu u Hrvatskoj muškarci stječu kad navrše 65 godina života te pritom imaju 15 godina mirovinskog staža, a žene u dobi od 62,7 godina. U prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi, a od 1.1. 2030. uvjeti za muškarce i žene će se izjednačiti. U prijevremenu mirovinu muškarci u ovom trenutku mogu u dobi od 60 godina i s 35 godina staža, a žene u dobi od 57 godina i devet mjeseci te s 32 godine i devet mjeseci staža.

U Hrvatskoj, koja nije članica OECD-a, u posljednjih deset godina povećalo se prosječno trajanje primanja mirovine s 19 na 22 godine. Ta je razlika kod muškaraca šest godina, a kod žena i veća. Prema statističkim podacima iz 2020., umirovljeni muškarci primali su svoje mirovine 18,6 godina, a žene 25,7 godina. Pritom treba uzeti u obzir to da žene imaju pravo na raniji odlazak u mirovinu. Usporede li se podaci s onima za zemlje OECD-a, čiji Hrvatska nije član, Hrvati primaju mirovine nešto kraće, a Hrvatice i dulje od prosjeka razvijenog svijeta.