Prosječni Europljanin koji živi u unajmljenom stanu otprilike polovicu svoga dohotka izdvaja za najamninu, a u nekim gradovima to košta znatno više. Provjerili smo kako se kreću cijene najma u glavnim gradovima zemalja našeg šireg okruženja te kakav je odnos najamnina i plaća
Dok cijene stanova rastu ciklički uz povremene korekcije, cijene najamnina postojano rastu, u skladu s rastom troškova života.
U proteklih petnaestak godina cijene nekretnina rasle su znatno brže nego najamnine. Prema podacima Eurostata, od 2010. cijene stambenih nekretnina u Europskoj uniji porasle su u prosjeku 48 posto dok su najamnine u istom razdoblju povećane za 22 posto.
vezane vijesti
U Hrvatskoj su cijene nekretnina u promatranom razdoblju porasle za 60 posto, s time da su do 2018. godine padale ili stagnirale, nakon čega je uslijedio snažan rast. Najamnine su u tom razdoblju porasle 25 posto, a njihov je rast bio postojaniji.
Kupnja ili najam?
Zbog snažnog rasta stambenih kvadrata građani s prosječnim plaćama sve teže si mogu priuštiti kupnju stana. Stoga ih se sve više okreće najmu kao prihvatljivijoj opciji. Provjerili smo kako se kreću cijene najma stanova u glavnim gradovima 12 zemalja u našem širem okruženju, a na temelju podataka iz globalne baze Numbeo.
Usporedili smo prosječne najamnine za jednosobne i trosobne stanove u centru i izvan centra. U tablici možete vidjeti i odnos najamnina i prosječnih plaća u promatranim metropolama.
Sarajevo najjeftinije, Berlin najskuplji
Cijene najma jednosobnog stana u centru najniže su u Sarajevu (301 euro) i Skopju (322 eura) dok su najviše u Berlinu (1303 eura) i Rimu (1084 eura). Zagreb je u zlatnoj sredini s najamninom od 656 eura.
U Sarajevu i Skopju najjeftiniji je najam i za jednosobne stanove izvan centra (214, odnosno 227 eura) dok je najskuplji u Berlinu (949 eura) i Beču (733 eura). Zagreb je opet negdje u sredini s 259 eura.
Slična situacija je i kod trosobnih stanova. Najpovoljnije najamnine imaju građani Sarajeva i Skoplja, a najviše plaćaju stanovnici Berlina, Rima i Beča.
Najgora situacija u Beogradu
No kada se stave u omjer cijene najma i prosječne plaće, slika je drugačija. Najgora situacija je u Beogradu, u kojem je za najam jednosobnog stana izvan centra potrebno izdvojiti gotovo 60 posto prosječne plaće. Za usporedbu, u Zagrebu na najam takvog stana odlazi 40 posto plaće. Mjesečni najam trosobnog stana izvan centra u Beogradu košta više od prosječne plaće (107 posto), a u Zagrebu oko dvije trećine prosječne plaće.
Nakon Beograda, po skupoći najma u odnosu na plaće slijede Podgorica (51 posto za jednosobni stan; 89 posto za trosobni) te Varšava (46 posto za jednosobni stan) i Prag (80 posto za trosobni stan).
Najpovoljniji omjer najamnina i plaća ima Sarajevo, čiji građani za najam jednosobnog stana izvan centra izdvajaju 28 posto prosječne plaće, a za trosobni 43 posto. Zbog visokih prosječnih plaća, relativno mali dio plaće za najam stana izdvajaju i stanovnici Berlina i Beča, premda su najamnine u tim gradovima izrazito visoke.
