Mjere državne potpore kompanijama i građanima u koronakrizi obuhvatile su u Europskoj uniji kredite ukupne vrijednosti 871 milijardu eura, a najviše su ih koristila mala poduzeća, objavila je u petak Europska agencija za banke (EBA).
Vlade širom Europe uvele su u ožujku uvele stroge mjere kako bi spriječile naglo širenje koronavirusa, a teške posljedice po kompanije i građane nastojale su ublažiti moratorijem na povrat kredita i kreditnim jamstvima.
Mnoge banke izvijestile su o značajnom udjelu kredita pod moratorijem u ukupnom kreditnom portfelju na kraju lipnja, a EBA navodi da su mjeru posebno često koristila mala poduzeća i kompanije za komercijalne nekretnine.
Državna jamstva korištena su u nešto manjoj mjeri, a bankama su omogućila da odobre nove kredite kompanijama koje je pogodila kriza, navodi EBA.
Moratoriji i državna jamstva obuhvatili su na kraju lipnja ukupno 871 milijardu eura kredita u EU, što čini oko šest posto ukupnog kreditnog portfelja 130 banaka obuhvaćenih EBA-inim izvješćem.
Moratorij je odobren za 16 posto kredita malim poduzećima, za 12 posto kredita za komercijalne nekretnine i za sedam posto hipotekarnih kredita za stambene nekretnine.
Udio nenaplativih u kreditima pod moratorijem iznosio je 2,5 posto a udio kredita u 'fazi 2', koja podrazumijeva da banke moraju rezervirati novac radi pokrivanja mogućih gubitaka, dosegnuo je 17 posto i dvostruko je veći od udjela takvih kredita u ukupnom kreditnom portfelju.
"Banke moraju i dalje biti budne i kontinuirano procjenjivati kvalitetu imovine u slučaju te vrste izloženosti", ističe EBA.
Najveći udio kredita koji podliježu mjerama potpore u koronakrizi bilježile su na kraju lipnja banke na Cipru, u Mađarskoj i Portugalu, navodi EBA.
Najveći iznos takvih kredita bilježile su banke u Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu.
Za otprilike polovinu kredita moratorij je trebao isteći početkom rujna a za 85 posto početkom prosinca ali neke su zemlje zbog drugog vala pandemije već najavile njegovo automatsko produljenje do iduće godine.
Istek moratorija u uvjetima produljenog pada gospodarstva mogao bi rezutirati naglim povećanjem iznosa nenaplativih kredita, napominje agencija.
Produljenje odnosno dugotrajni moratorij mogli bi pak ugroziti financijsku stabilnost "jer bi zajmoprimci mogli razviti kulturu neplaćanja", tvrde u agenciji.
Rezultati analize s detaljnim podacima po bankama bit će objavljeni 11. prosinca.
