Hitni prioriteti politike trebaju biti pokretanje vjerodostojne fiskalne konsolidacije u srednjoročnom razdoblju kako bi se očuvalo povjerenje tržišta i ponovno uspostavila održivost duga', navodi se u zaključnoj izjavi Misije MMF-a nakon prošlotjednog posjeta Hrvatskoj.

Članovi Misije u izjavi, koja je objavljena na internet stranicama MMF-a i u hrvatskom prijevodu na stranicama HNB-a, pozivaju i na ubrzanu provedbu strukturnih reformi kako bi se povećao izvoz i potencijal rasta gospodarstva.

Upozoravaju kako su uz nepromijenjene politike, gospodarski izgledi Hrvatske u 2012. i srednjoročnom razdoblju slabi. Procjenjuju da je rast BDP-a u 2011. iznosio 0,25 posto, a uz postojeće politike, BDP bi se u 2012. smanjio za oko 1 posto.

Cilj fiskalne konsolidacije treba biti smanjenje zadanih stavki rashoda. Smanjenje rashoda treba biti usredotočeno na smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, ograničavanje/zamrzavanje plaća, daljnje reforme u mirovinskom i zdravstvenom sustavu i smanjenje subvencija', ističe Misija MMF-a.

Hrvatske vlasti, navode, također trebaju pripremiti pričuvne mjere u slučaju da dodatno prelijevanje efekata krize u euro području dovede do narušavanja prihoda i financiranja. Cilj tih mjera treba biti daljnje ograničavanje mase plaća u javnom sektoru i mirovina

U tom bi kontekstu fiskalna konsolidacija predviđena u Fiskalnim smjernicama za 2012., ako bude provedena u cijelosti, predstavljala korak u pravom smjeru, ocjenjuje se u izjavi.

Ako predviđeno smanjenje potrošnje (za 4,6 milijardi kuna) bude provedeno u cijelosti i planirane promjene u oporezivanju budu uglavnom neutralne, članovi Misije procjenjuju da bi deficit opće države u 2012. bio smanjen za oko 1 posto BDP-a, odnosno na 4,6 posto BDP-a

Međutim, promjene u zakonskim i institucionalnim okvirima su preduvjet za potpunu provedbu smanjenja potrošnje

Članovi Misije podupiru Vladu da hitno pristupi provedbi tih promjena kako bi se izbjegli rizici akumuliranja dospjelih neplaćenih obveza ili kako neke mjere vezane uz rashode ne bi bile osporavane sudskim putem.

Procjenjuje se da će dug opće države dosegnuti 52 posto BDP-a do kraja godine (uz pretpostavku da dug brodogradilišta za koji su izdana jamstva bude pretvoren u javni dug tijekom godine), dok bi dug opće države u koji su uključene potencijalne obveze dosegnuo 67 posto BDP-a.

Nadalje, investicijski projekti javnih poduzeća financirani zaduživanjem bi povećali manjak šireg javnog sektora, a bilo kakva s tim povezana jamstva bi povećala postojeće stanje potencijalnih obveza

Mjere fiskalne konsolidacije predviđene u 2012. trebaju biti uklopljene u srednjoročni fiskalni okvir da bi se dala vjerodostojnost Zakonu o fiskalnoj odgovornosti (ZFO).

To zahtijeva pripremanje i donošenje propisa o specifičnim mjerama i izmjenama politika da bi se ostvarila planirana fiskalna konsolidacija usmjerena na smanjenje zadanih stavki rashoda. U taj plan također treba uključiti jasnu strategiju razvoja poreznog sustava

S obzirom na to, predloženo smanjenje izravnog oporezivanja (doprinosi za zdravstvo) i povećanje neizravnog oporezivanja (PDV) je uglavnom primjereno glede smanjenja troškova rada i trebalo bi potpomoći stvaranje radnih mjesta, pod uvjetom da je učinak na prihode neutralan.

Međutim, kompenzaciju kućanstvima s nižim prihodima zbog povećanja PDV-a trebalo bi razmotriti u širem kontekstu cjelokupnog sustava poreza i povlastica, navodi se u izjavi.

Članovi Misije smatraju da politike vezane uz plaće i strukturne politike treba ubrzati da bi se povećao potencijal rasta.

Hrvatske rezultate vezane uz izvoz i rast ograničavaju relativno visoke plaće i rasprostranjene rigidnosti. Participacija radne snage je niska zbog izdašnog sustava socijalnih naknada. Tržište rada je jedno od najmanje konkurentnih u regiji, dok su plaće visoke u usporedbi s dohotkom i produktivnošću', navodi se u izjavi.

Na području privatizacije i restrukturiranja poduzeća je ostvaren nedostatan napredak, što ograničava rast produktivnosti i razvoj privatnog sektora. Zbog toga je, kako se navodi, javni sektor i dalje velik, s brojnim propisima, i nametnutim nezgrapnim troškovima za privatni sektor

Članovi Misije MMF-a smatraju da je provedba odavno zakašnjelih strukturnih reforma nužna da bi se poboljšala konkurentnost i ostvario održiv rast u srednjoročnom razdoblju.

'Prvo, interna devalvacija putem smanjenja cijena i plaća na konkurentnije razine je potrebna u svjetlu stabilnog tečajnog režima kojeg bi bilo skupo prilagođavati s obzirom na veliku neto deviznu izloženost gospodarstva'.

Drugo, navodi se, 'prioritet mora biti dan strukturnim reformama usmjerenim na povećanje fleksibilnosti tržišta rada promjenom zakona o radu kako bi se stvorilo konkurentnije okružje za plaće i smanjenjem troškova zapošljavanja i otpuštanja, te povećanje participacije radne snage putem reforma sustava socijalne zaštite i smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru i povećanje efikasnosti'.

Ostale ključne mjere obuhvaćaju ubrzavanje privatizacije poduzeća u kojima država ima udjele i daljnje unaprjeđenje poslovne klime, uključujući ukidanje neporeznih naknada, smatraju u MMF-u.

Ministarstvo financija o sastancima s predstavnicima MMF-a, Svjetske banke i Fitcha

Predstavnici hrvatskih vlasti razgovarali su prošloga tjedna s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Svjetske banke i agencije za dodjelu kreditnog rejtinga Fitch, a na tim se sastancima razgovaralo o Vladinim mjerama i smjernicama za izradu proračuna te nužnosti strukturnih reformi i pokretanja investicijskog ciklusa, izvijestilo je Ministarststvo financija na svojim internet stranicama.

'Predstavnici međunarodnih financijskih institucija usuglasili su se s predstavnicima hrvatskih vlasti o nužnosti fiskalne konsolidacije u vidu smanjenja proračunskih rashoda. Također, razgovaralo se o nužnosti ubrzanja strukturnih reformi, kako bi se potaknuo izvoz i rast gospodarstva, te prilagodbi gospodarstva ulasku Hrvatske u Europsku uniju', navodi Ministarstvo u priopćenju.

Provedba navedenih mjera nužna je, istaknuto je, za ublažavanje učinka nepovoljnog vanjskog okruženja na hrvatsko gospodarstvo, zaključuje se u priopćenju Ministarstva financija.

Direktor Svjetske banke za srednju Europu i baltičke zemlje Peter Harrold na prošlotjednom je brifingu za novinare kao tri najveća ekonomska i razvojna izazova za novu hrvatsku Vladu istaknuo hitnu provedbu fiskalne konsolidacije, strukturne reforme i maksimizaciju koristi ulaska Hrvatske u EU.

Fiskalna konsolidacija treba biti prvenstveno usmjerena na smanjenje rashoda kako bi se stvorio prostor za financiranje rasta i zaštitu ranjivih skupina. Strukturne reforme moraju uključivati poteze koji će osigurati rast hrvatske konkurentnosti, a priprema za članstvo u EU-u treba obuhvatiti podizanje sposobnosti za prihvat što više novca iz unijinih strukturnih fondova, kazao je tom prigodom Harrold.

Prošlog su tjedna u Hrvatskoj bili i predstavnici agencije Fitch u okviru uobičajene godišnje provjere kreditnog rejtinga Hrvatske. Fitch od 2009. status dugoročnog zaduživanja Hrvatske u stranoj valuti ocjenjuje s BBB minus, što je donja granica investicijskog statusa, s negativnim izgledima.

Krajem siječnja iz Fitcha su istaknuli kako bi pristup EU trebao Hrvatskoj donijeti opipljive koristi, ali i konkurenciju ostalih zemalja EU u privlačenju inozemnih ulaganja pa je potreba za strukturnim reformama zapravo pojačana.

Tada su naveli i da čekaju detaljan fiskalni i ekonomski program koji će biti osnova za ocjenu rejtinga te agencije u prvom tromjesečju ove godine.